POKRET BIOS

1. Pokret mladih za novu evangelizaciju

2. Pokret za duhovnu i domoljubnu obnovu hrvatske   

    katoličke mladeži

 

Dva su temeljna načela Pokreta:  1.  BITI IOSTATI SVOJ

                                                       2.  OTVORITI SE DRUGIMA

 

 

  • A. NAZIV, OSNIVANJE, TEMELJNA NAČELA, GLAVNI CILJEVI I ZADAĆE POKRETA BIOS

 

 

I. NAZIV I OSNIVANJE POKRETA BIOS

1. BIOS je Pokret mladih za novu evangelizaciju. To je Pokret za duhovnu i domoljubnu obnovu hrvatske katoličke mladeži župe sv. Ivana apostola i evanđelista u Mostaru (i mladih iz drugih župa koji uz znanje i odobrenje svoga župnika prihvate program Pokreta), i naših prijatelja po svijetu (ako nisu Hrvati, preuzimaju samo pastoralno-programske smjernice za duhovnu obnovu).

 

2. Riječ BIOS je grčki pojam, a znači život, življenje. U simboličnom smislu ima značenje život, životnost, izvornost, bit, identitet. Ovaj izraz razumljiv je u svim svjetskim kulturama i jezicima a često se rabi i u raznim složenicama s drugim pojmovima i nazivima kako bi se označilo nešto što je puno života, vjerodostojno, izvorno, neotuđivo, čisto, zdravo i prirodno.

 

3. Zašto je BIOS pokret a ne udruga, udruženje ili organizacija? Zato jer smo s pojmom BIOS i s nazivom Pokret željeli istaći svu potrebnu životnost, dinamiku i važnost koju u sebi treba nositi duhovna i domoljubna obnova naše mladeži te potrebu i izazov stalnoga rasta i misionarske usmjerenosti u otvaranju drugima i drugačijima, a sve u svrhu širenja Kristova kraljevstva, očuvanja svoga vjerničkog i hrvatskog identiteta te mirnoga suživota sa svim ljudima dobre volje.

 

4. Ideja o osnivanju pokreta BIOS začela se u 2001. godini. Nakon premišljanja i višemjesečnog određivanja ciljeva i sastanaka s mladim župljanima, osnivački odbor sastao se prvi put 29. kolovoza 2002. Na tom susretu u Mostaru u prostorijama ove župe, bila je grupa mladih naše župe i grupa talijanske katoličke mladeži iz Torina (s kojima su izmjenjivana vjernička iskustva od početka jubilarne godine 2000).

 

5. Kroz višegodišnju razmjenu vjerničkih, prijateljskih i životnih iskustava naših mladih s mladima iz Torina i Brescie kojima smo išli i koji su dolazili u našu župu u Mostar (i s drugim pojedincima, grupama i pokretima iz Italije i Njemačke), osjetila se potreba osnivanja Pokreta, koji bi nazivljem i porukom bio svima razumljiv i prihvatljiv.

 

6. Pokret će kao dan svoga osnivanja slaviti 2. rujna, jer se u svom duhovnom i domoljubnom programu uglavnom bazira na zavjetnim obećanjima i odlukama koje je Crkva u Hrvata donijela na dva važna događaja jubilarnih slavlja Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata:

a) Solin 12. rujna 1976. kada smo kao Crkva u Hrvata u sklopu Jubileja Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata slavili i Tisućoljetnicu prvog hrvatskog poznatog Gospina svetišta kraljice Jelene u Solinu  (976);

b) Nin 2. rujna 1979. gdje se, u sklopu višegodišnjeg Jubileja Trinaest stoljeća kršćanstva u hrvata,  slavila Tisućstotu obljetnicu neprekinute vjernosti hrvatskog naroda Petrovoj Stolici.

Cilj pokreta BIOS je da iz vlastite kršćanske i nacionalne povijesti tražimo pobude za život u duhu vjere i u duhu zdrava domoljublja: „da iz vjerne i teške prošlosti iznikne vjerna i sretnija budućnost” (iz molitve Velikog zavjeta).

 

 

II. TEMELJNA NAČELA POKRETA BIOS

Pokretu smo dali nazivBIOS, jer smo, osim gore navedenog pojmovnog i simboličnog značenja, svakim slovom unutar te riječi (u smislu akrostiha) izrazili prvo i temeljno načelo Pokreta:

  1. Prvo temeljno načelo pokreta BIOS je – BITI I OSTATI SVOJ. To znači u duhovnom, moralnom, kulturnom i domoljubnom pogledu biti i ostati svoj, biti svjestan sebe i svoga identiteta; u sebi razvijati i čuvati one datosti i vrijednosti što život znače i što životu daju pravi smisao. To su one datosti i vrijednosti što katoličkom vjerniku daju duhovnost i crkvenost, što čovjeku daju osobnost i čo-vječnost, a jednom narodu njegovu samobitnost i slobodu.
  2. Drugo temeljno načelo pokreta BIOS izlazi posljedično iz prvoga: otvoriti SE drugima u cjelovitu svome identitetu:

–  kao pravi vjernik svjedočki i misionarski kroz Apostolat nove evangelizacije;

–  kao pravi rodoljub u smislu dolična predstavljanja, obrane i čuvanja hrvatskog

identiteta, tradicije i kulture;

kao čestit čovjek u smislu izgrađivanja civilizacije ljubavi te kulturnog suživota i pravedna mira sa svim ljudima dobre volje.

 

 

III. GLAVNI CILJEVI POKRETA BIOS

BIOS  je Pokret mladih za novu evangelizaciju s ciljem jačanja vjere i kršćanskog svjedočenja. Još određenije, to je  Pokret za duhovnu i domoljubnu obnovu hrvatske katoličke mladeži. To je svrha i temeljni cilj Pokreta. Osnovan je od živih zajednica župe sv. Ivana apostola i evanđelista koje djeluju od 2000., s ciljem da mladima bude  konkretni životni okvir, u kojemu će se još više zbližiti, objediniti, izgraditi, produhoviti i motivirati u slavljenju, življenju i u misionarskom svjedočenju svoje vjere; s ciljem da on bude Pokret za konkretni životni okvir u svrhu domoljubne izgradnje i nacionalne obnove naše hrvatske mladeži i hrvatskoga naroda.

U tu svrhu iz temeljnog cilja pokreta BIOS proizlaze četiri (4) glavna cilja:

 

 

  • 1. Izgrađivati i čuvati duhovni identitet

BIOSBITI I OSTATI SVOJ, znači izgrađivati i čuvati duhovni, crkveni i moralni identitet mladih hrvata katolika kako bi mogli ostati i biti svoji, svjesni sebe, svoga vjerničkog identiteta i crkvenog poslanja.

 

2. Širiti Kristovo Kraljevstvo – otvoriti se drugima

a) BIOSBITI ISUSOV OSPOSOBELJNI SVJEDOK, znači da se članovi ovog Pokreta trebaju osposobljavati i druge formirati u duhovnom, biblijskom, teološkom i pastoralnom pogledu za Apostolat nove evangelizacije, tj. za novi svjedočki i nadahnuti navještaj Evanđelja «vjernicima da se pouče, učvrste i potaknu na gorljivi život» (AA 6) i onima koji površno, slabo ili uopće «više ne žive vjeru primljenu krštenjem» (CL, 34).

b) BIOSBITI ISTINSKI OTVOREN SVIMA, znači da su samo vjernici s izgrađenom sviješću i savješću, koji radosno i istinski žive svoju pripadnost Kristu u svojoj crkvenoj zajednici, kadri otvoriti se drugima i drugačijima od sebe. Moraju posebno biti u stanju otvoriti se prema izgubljenima i zalutalima, prema tjeskobnima i žalosnima, prema siromašnima i ugroženima te dijeliti s njima radost i nadu, žalost i tjeskobu našega vremena i iznijeti pred njih poruku spasenja koju su primili od Krista, svoga Učitelja, jer poruku spasenja moraju iznijeti pred svakoga (usp. GS, 1). Zbog ovih svojih uzvišenih ciljeva Pokret je, također, otvoren i okrenut izvanžupnoj i inozemnoj suradnji, moralnoj potpori i svakovrsnoj pomoći katoličkih vjernika, udruga i pokreta.

 

3. Štititi uzvišenost katoličkog braka i obitelji

BIOSBRAČNI I OBITELJSKI SAVEZ (SAKRAMENT). Članove Pokreta treba odgajati da riječju i primjerom vlastita života znaju svjedočiti, čuvati i braniti vrijednost, dostojanstvo i istinu «Božjeg nauma o braku i obitelji» (FC, 6) koja je danas sve više ugrožena, posebno kroz sustave i ustave pojedinih država i organizacija. Trebaju pomagati i odgajati djecu i mlade za uzvišenost bračnog i obiteljskog sakramentalnog života, nasuprot neodgovornih slobodarskih i protunaravnih veza. Trebaju se zauzimati za demografsku obnovu hrvatskog naroda i hrvatskih povijesnih područja te pronalaziti načine za pomaganje obitelji s brojnom djecom.

 

4. Izgrađivati i čuvati nacionalni identitet

BIOS: BITI I OSTATI SVOJu domoljubnom pogledu znači da kod djece i mladih hrvatskih naraštaja treba bolje izgrađivati i odgajati nacionalnu svijest i kulturni identitet, kako bi se mogli oduprijeti asimilaciji i iseljavanju te biti i ostati svoji na svome u nepravedno podijeljenoj i nepravno sklepanoj državnoj tvorevini BiH. Stoga je Pokret, u ovoj zadaći posebno otvoren i okrenut pomoći i suradnji svih hrvatskih rodoljuba i rodoljubnih pokreta i organizacija u BiH, u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu.

 

 

IV. GLAVNE ZADAĆE POKRETA BIOS

Glavne ciljeve Pokreta treba ostvarivati kroz konkretne programe i zadaće koje su definirane u dva glavna okvira. Prvi je Pastoralni okvir koji ima svoja dva okvira djelovanja, a to su: Duhovni i Karitativni okvir. Drugi je Domoljubni okvir koji se ostvaruje kroz dva okvira djelovanja, a to su: Edukativni i Kulturno-domoljubni okvir.

Budući je naša hrvatska povijest i kultura, bitno opečaćena  Božjom riječju i naukom Katoličke Crkve (što se najbolje ogleda u izmjeni pisama između pape Ivana VIII. i kneza Branimira, godine 879.), stoga su naša hrvatska nacionalna i vjernička tradicija međusobno nerazdvojne te se isprepliću i nadopunjuju. Snagom toga jedinstva isprepliću se, poput hrvatskog pletera, Pastoralni i Domoljubni okvir pokreta BIOS. Nije ih stoga moguće i nije ih potrebno potpuno odvajati i razgraničavati.

 

  1. Pastoralni okvir – je organizirani i sustavni rad na trajnoj duhovnoj obnovi i sustavnoj vjerskoj formaciji hrvatske katoličke mladeži, a zasniva se na ostvarivanju jasno zacrtanih ciljeva kroz Apostolat nove evangelizacije, a koji zahtijevaju izvršavanje konkretnih zadaća u dva okvira djelovanja:

a) Duhovni okvir djelovanja koji se zove AMEN je središnji okvir djelovanja pokreta BIOS, koji u svome nazivu, (u smislu akrostiha), sadrži sve četiri pastoralno-duhovne odrednice ovog okvira: AMEN  – Apostolat, Molitva, Euharistija i Naviještanje. Da bi članovi pokreta BIOS mogli ostvariti svoje misionarsko poslanje (otvoriti se drugima), trebaju poput prve kršćanske zajednice biti „postojani u nauku apostolskom, u zajedništvu, lomljenju kruha i molitvama” (Dj 2,42) te biti svjesni „da Bog u svemu na dobro surađuje s onima koji ga ljube” (Rim 8,28). U  ovom okviru djelovanja uključeni su svi članovi Pokreta.

bKaritativni okvir djelovanja kroz koji članovi pokreta trebaju pokazati da im je vjera ljubavlju djelotvorna (usp. Gal 5,6) te da su u stanju ljubiti svoje bližnje „djelom i istinom (1 Iv 3,18).

 

  1. Domoljubni okvir – to je organizirani i sustavni rad na obnovi, odgoju i očuvanju hrvatske domoljubne svijesti hrvatske mladeži, a treba se odvijati izvršavanjem konkretnih programa i zadaća kroz dva okvira djelovanja:

a)  Edukativni okvir djelovanja ima zadaću provoditi duhovnu i domoljubnu obnovu koja se najlakše može izreći sloganom: Odgojem obnova!

b) Kulturno-domoljubni okvir djelovanja. Osim kulturnog uzdizanja, u ovoj domoljubnoj zadaći planiran je i društveno politički angažman, u smislu bolje zaštite nacionalnih interesa i kulturnog identiteta hrvatskoga naroda te u smislu dobrohotnog i miroljubivog suživota s drugim nacionalnostima i narodima u BiH. Pokret nije politička stranka niti politička organizacija.

 

 

 

B. PROGRAMSKE SMJERNICE I ZADAĆE POKRETA BIOS PO OKVIRIMA DJELOVANJA

BIOS  je Pokret za duhovnu i domoljubnu obnovu hrvatske katoličke mladeži.

Temeljna programska smjernica pokreta BIOS pod kojom bi se trebala provoditi duhovna i domoljubna obnova mladeži je Isusova zapovijed Petru: «Duc in altumIzvezi na pučinu»! (Lk 5,4). Osim ove glavne programske smjernice Pokreta, svaki pojedini okvir djelovanja ima svoju smjernicu (ideju vodilju) koja konkretnije dređuje i usmjeruje njegove zadaće.

 

I. PASTORALNI OKVIR

U duhu ove glavne pastoralno-programske smjernice «Duc in altumIzvezi na pučinu»!, članovi pokreta BIOS trebaju slijediti poziv što ga je na završetku Velikog jubileja godine 2000., Crkvi uputio papa Ivan Pavao II. u Apostolskom pismu Ulaskom u treće tisućljeće: «Krenimo naprijed s nadom! Novo se tisućljeće otvara pred Crkvom kao široki ocean na kojem se moramo upustiti u pustolovinu, računajući s Kristovom pomoći» (NMI, 58).

Isti Papa povjerio treće tisućljeće Gospi – Mariji Majci Crkve i nazvao je imenom Zvijezda nove evangelizacije, predajući joj vjernike i Crkvu Kristovim riječima s križa: «Ženo, evo tvojih sinova i kćeri» (NMI, 58; usp. Iv 19,26).

BIOS je Pokret mladih za novu evangelizaciju. To svoje pastoralno misionarsko usmjerenje želi ostvariti kroz dva okvira djelovanja: Duhovni i Karitativni okvir, kroz   zajednički i zajedničarski pastoralni angažman koji se zove Apostolat nove evangelizacije.

 

 

 

I. DUHOVNI OKVIR DJELOVANJA – AMEN

„Naprotiv, kao što je svet Onaj koji vas pozva, i vi budite sveti u svemu življenju. Ta pisano je: Budite sveti jer sam ja svet” (1 Pt 1, 15-16).

„Prijeko je, međutim, potrebno u svakom vjerniku probuditi pravu težnju prema svetosti, jaku želju za obraćenjem i osobnom obnovom u ozračju sve intenzivnije molitve i solidarnog prihvaćanja bližnjega, posebno onoga u većoj potrebi” (TMA, 42).

 

 

Glavna pastoralno-duhovna odrednica ovog okvira je zaključna riječ svake naše molitve: AMEN koja (u smislu akrostiha) u sebi sadrži četiri poslanja djelovanja: AMENApostolat,  Molitva, Euharistija, Naviještanje.

 

(Amen je hebrejska riječ koja znači  da, tako je, zaista, uistinu, a označuje stalnost i sigurnost. S ovom riječi Isus započinje svoje svečane izjave, posebno u Ivanovu evanđelju. „U hebrejskom jeziku Amen se veze uz isti korijen kao i riječ “vjero-vati”. Taj korijen izražava čvrstoću, pouzdanost, vjernost. Otud shvaćamo zašto riječ “Amen” može izraziti i Božju vjernost prema nama i naše povjerenje u Boga” (KKC 1062). Amen – potvrđuje istinitost i naše slaganje s onim što je rečeno, na način da nas to obavezuje kao zakletva i poslanje. S njom su izraelci izražavali prianjanje uz Božje zapovijedi, kao izraz ispovijesti svoje vjere, kao prisegu i svjedočanstvo, kao svečano i skupno prihvaćanje obveze prigodom liturgijske obnove Saveza (Pnz 27, 15-26). Amen u liturgiji označuje pouzdanje i prianjanje uz Boga (usp. RBT, str. 15-16). U Iz 65,16 to je ime Boga, vjerna obećanjima. Zato je u 2 Kor 1,19 Isus Božji Amen.  „Nas Gospodin cesto upotrebljava izričaj “Amen”, katkad udvostručeno, da naglasi pouzdanost svoga nauka i svoj ugled utemeljen na Božjoj istini” (KKC 1063). Sveti Ivan u Otkrivenju govori o Isusu kao „Amenu”, jer po njemu Bog ostvaruje svoja obećanja prema nama (Otk 3,14). Za nas u Pokretu riječ AMEN označava zajedničku prisegu i ispovijest vjere, obnovu svoga krsnog saveza kroz: Apostolat, Molitvu, Euharistiju i Naviještanje. Sav naš kršćanski život mora biti životni Amen).

 

1. Apostolat

Glavna smjernica za apostolat je: «Raspiruj milosni dar Božji koji je u tebi! » (2 Tim 1,6).

Biblijski, teološki i učiteljski poticaji: «Budite vršitelji riječi, a ne samo slušatelji, zavaravajući sami sebe» (Jak 1,22). „Donosite dakle plod dostojan obraćenja (Mt 3,8). «Kršćanski je naime poziv po svojoj prirodi također i poziv na apostolat» (AA, 2). Po sakramentu krštenja i potvrde obvezani smo biti pravi Kristovi svjedoci, riječju i djelom širiti i braniti vjeru (usp. LG, 11). «Mladi moraju biti prvi i izravni apostoli mladih izvršavanjem apostolata među njima» (AA, 12). «Gospodin želi da svoje Kraljevstvo širi i po laicima, to jest kraljevstvo istine i života, kraljevstvo svetosti i milosti, kraljevstvo pravde, ljubavi i mira» (LG, 36). „Upoznajte i uzljubite Isusa Krista, jedinog Otkupitelja čovjeka, i budite ponosni na svoje kršćansko ime” (Ivan Pavao II. hrvatskoj mladeži  na svehrvatskom jubilarnom hodočašću u Rimu, 30. travnja 1979.)

U svom pismu kardinalu Franji Šeperu, svome delegatu, predvoditelju jubilejskog slavlja u Solinu, 15. kolovoza 1976., papa Pavao VI. piše: „Kod ovih svečanosti  neka dakle Kristovi vjernici Hrvati osjete da ih potičemo neka trajno ostanu čvrsti svjedoci i revni baštinici od pređa primljene katoličke vjere, neka čuvaju prisnu vezu s Petrovim nasljednikom i svojim biskupima”.

 

Odrednice za djelovanje:

+ Pod zaštitom Gospe velikog hrvatskog krsnog zavjeta, BIOS želi biti Pokret mladih za novu evangelizaciju, s ciljem obnove cjelokupnog kršćanskog života, da se ojača naša vjernost Crkvi i Apostolskoj Stolici, utvrđujući djedovsku vjeru i obnavljajući katolički život, kako bi izmolili plodnu budućnost Crkvi u Hrvata i cijelom hrvatskom narodu (N.B.: ovo je bila nakana Godine velikoga zavjeta u Solinu).

+ Razvijati pastoralni način rada koji smo nazvali Apostolat nove evangelizacije, kojemu je glavni cilj jačanje vjere i kršćanskog svjedočenja (TMA, 42). Zajednički i zajedničarski svjedočiti Kristovo Evanđelje u svome konkretnom okviru i okruženju, onako kako nam Ivan Pavao II. poručuje: «Potreban je novi apostolski zamah, življen kao svakodnevna zauzetost zajednica i kršćanskih skupina» (NMI, 40).

Apostolat nove evangelizacije počinje od osobnog obraćenja kako bi «zaživjeli  u novom životu» (Rim 6,4) pa kao takvi onda radili na duhovnoj obnovi, moralnoj i odgojnoj preobrazbi katoličke mladeži, obitelji i društva.

+ Vjera se mora „uplitati” u sve pore našega života, da oblikuje naše bivstvovanje i  usmjeruje naše djelovanje.

+ „Isus je govorio: ‘Ispunilo se vrijeme, blizu je kraljevstvo Božje. Obratite se i vjerujte u Radosnu vijest’ (Mk 1,15). To je ono što bismo morali ponijeti kao najveću milost iz Solina: da produbimo vjeru u kraljevstvo Božje, u svetost i duhovnost toga kraljevstva koje nije od ovoga svijeta, kraljevstvo koje je u dušama” (F. Franić, u: Monografja, str. 175).

+ „Došli smo na svoje izvore (u Solin). Ovdje su naše kršćanske uspomene i svjedočanstva naše povijesti. Vjera nas ovdje izravno obvezuje, da u kršćanskoj ljubavi i zajedništvu ostvarujemo svoj poziv i stvaramo bolju budućnost. Ali naša vjera ne smije biti samo običaj, ona mora biti naš svagdanji život. Ne smijemo se samo pozivati na vjeru, po vjeri treba živjeti. Vjera nas obvezuje” (biskup Pavao Žanić, Homilija na hodočašću u Solinu, gdje je bio sa svojim vjernicima iz Mostarsko-duvanjske i Trebinjske biskupije u Godini velikoga zavjeta, 25. srpnja 1976.).

+ „Dragi moji Hrvati, uspomena na slavlja ‘Branimirove godine’ neka vam budu poticaj na vjernost Isusu Kristu, Gospi i Crkvi. Sjećajući se prošlosti budite zauzeti graditelji vedre kršćanske budućnosti kako pojedinac, tako obitelji i sav Božji narod. S apostolskim blagoslovom” (Ivan Pavao II., Vatikanski Grad, 12. studenoga 1980).

+ Svakodnevno vršiti radikalan izbor redovitoga kršćanskog života kako se ne bi zadovoljavali životnom prosječnošću, minimalističkom etikom i površnom religioznošću (usp. NMI, 9 i 31).

+ Za naše vrijeme nužno je hrabrije svjedočenje vjere. Trebamo se hrabro otvoriti milosti i snazi Duha Svetoga koji prebiva u nama (usp. 1 Kor 3,16; 6,19) i koji je duša svakog apostolata: „Uistinu, Bog nam nije dao duha bojažljivosti, već duh snage, ljubavi i razbora” (2 Tim 1, 7).

+ Otvoriti se drugima snagom riječi i konkretnim znakovima kršćanskog svjedočenja, milosti i milosrđa (usp. NMI, 18).

+ U duhovnom, biblijskom, teološkom i crkvenom pogledu osposobljavati se i aktivno uključiti u Apostolat nove evangelizacije, tj.«privlačiti druge oblicima osobnoga, obiteljskoga, profesionalnoga, i zajedničkog života, koji odražavaju Evanđelje» (EIE, 48), na način da drugima budemo evanđeosko svjetlo, sol i kvasac (usp. Mt 5,13-16), uklanjajući nesklad između vjere koju ispovijedamo i svakidašnjeg života (usp. GS, 43).

+ Svoj svakidašnji posao, zaduženja i svako javno zalaganje živjeti kao poslanje, služenje i svjedočenje.

+ Zauzimati se za katolički svjetonazor u društvu, politici, kulturi i uopće «prožimati svijet kršćanskim duhom» (GS, 43), po uzoru na bl. Ivana Merza koji je dosljedno živio apostolsko načelo svoga života: «Katolička vjera je moje životno zvanje».

+ Apostolatom nove evangelizacije opravdati ono što su za naše hrvatske pređe katolike rekli namjesnici Kristovi, Sveti Otac Ivan X. u 10. stoljeću: „Specialissimi filii Sanctae Romanae Ecclesiae” – „Najizvrsniji sinovi Svete Rimske Crkve” i sveti papa Lav X. koji nas je 1519. nazvao “Antemurale Christianitatis” – „predziđe kršćanstva”.

+ U radu s drugima razvijati svijest i ozračje odgovorne i srdačne suradnje te «promicati duhovnost zajedništva» (NMI, 43) s Kristom, Crkvom i međusobno.

+ Nastojati oko osobne i zajedničke biblijske, teološke, duhovne i liturgijske formacije kako bi u svojoj župi mogli biti animatori za župnu katehezu, za žive zajednice i druge interesne skupine.

+ U našem narodu veoma je raširen grešni običaj pogrđivanja imena Božjeg i svih kršćanskih svetinja. Molitvom, odgojem i bratskom opomenom boriti se protiv psovke Boga, Gospe i svetinja; na bogohulne psovke koje se čuju treba dati zadovoljštinu za grijehe svijeta, zazivom (u sebi): Blagoslovljen budi Bog!

2. Molitva

Glavna smjernica za molitvu je: «Moliti znači vjerovati» (bl. Ivan Merz).

Biblijski, teološki i učiteljski poticaji: «Molite, i dat će vam se! Tražite, i naći ćete! Kucajte, i otvorit će vam se!» (Mt 7,7). «Ako ostanete u meni i ako moje riječi ostanu u vama, ištite što god hoćete i primit ćete» (Iv 15, 7). «Gospodine, nauči nas moliti!» (Lk 11,1).

Odrednice za djelovanje:

+ Jedna od molitve vjernika na euharistijskom slavlju u Ninu, 2. 9. 1979., bila je: „Daj da u srcima naših mladih – živi zavjet starih Hrvata“.

+ Molitva treba biti ishodiše svake naše apostolske djelatnosti jer ona nam daje razumjeti i prihvatiti istinu Isusove poruke: «Bez mene ne možete ništa učiniti» (Iv 15,5;) i moć Isusovih riječi Petru: «Izvezi na pučinu»! (Lk 5,4; usp. NMI, 38).

+ Članovi Pokreta trebaju «njegovati određeni ritam molitve tijekom dana“, ujutro, navečer i za objedom (DOP).

+ Svakog dana zajednički moliti u svojim obiteljima. Obitelj treba moliti zajedno da sačuva dragocjenu baštinu vjere, jer se vjera molitvom, riječju i svjedočanstvom treba darovati budućem naraštaju.

Ujutro moliti: Anđeo Gospodnji, Djela naša i Molitvu bl. Ivanu Merzu.

Navečer moliti: Molitvu Presvetome Trojstvu za obitelj, Ispovijest vjere hrvata katolika, Molitvu Gospi Velikoga zavjeta, Molitva Mariji, Majci nade i Molitvu sv. Josipu za hrvatski narod te na nakanu sv. Oca Pape izmolitiOče naš, Zdravo Marijo i Slava Ocu;

(Ako se Ispovijest vjere Hrvata katolika moli oko 21 sat, onda se vjernici hrvati uključuju u nacionalni molitveni lanac, jer u taj sat hrvatski biskupi i svećenici blagoslivljaju sve koji mole, sve hrvatske obitelji i cijeli hrvatski narod).

+ Svima se preporuča molitva krunice srijedom: za Pokret i za Apostolat nove evangelizacije.

+ Njegovati zajedničku obiteljsku molitvu: Hrvatska katolička obitelj dnevno moli (Ninsko zavjetno obećanje).

+ Članovi pokreta mole srijedom i nedjeljom krunicu u župnoj crkvi.

+ Svake godine obavljati zajedničku duhovnu obnovu na temelju načela, odrednica ili smjernica Pokreta.

 3. Euharistija

Glavna smjernica za Euharistiju je: «Ovo činite meni na spomen“ (Lk 22, 19).

Biblijski, teološki i učiteljski poticaji: Euharistija je izvor i vrhunac cijelog kršćanskog života (usp. LG, 11) i prema njoj su usmjereni i s njom su tijesno povezani ostali sakramenti, djela apostolata i sve crkvene službe te je izvor i vrhunac sve evangelizacije (usp. PO, 5).

Odrednice za djelovanje:

+ Svake nedjelje i blagdana slaviti Euharistiju, u njoj sudjelovati «svjesno, pobožno i djelatno», na njoj temeljiti svoj kršćanski život i duhovno zajedništvo «s Bogom i međusobno» (SC, 48).

+ Ninsko zavjetno obećanje: Hrvatska katolička obitelj dnevno moli i nedjeljom slavi misu. Program ovog jubileja je to. To je uvjet života. To je povratak Bogu u naše obitelji. To je lijek za mnoge rane koje smrtonosno guše naše moralno biće. To je povratak na životne izvore i rast iz živih korijena…

+ Svake prve nedjelje u mjesecu zajednički pripremati i slaviti svetu misu za pokret BIOS, po mogućnosti s drugim vjernicima u župnoj crkvi, u 18 sati;

+ Raditi i surađivati na istinskoj obnovi liturgijskog života u svojoj vjerničkoj zajednici (usp. NSP, 47).

+ Čuvati nedjelju kao «poseban dan vjere, dan Krista Uskrsloga i dara Duha Svetoga – istinski tjedni Vazam» (NMI, 35), kao «dan susreta s Gospodinom» (EIE, 81), kao «dan za čovjeka…, za molitvu, odmor, zajedništvo i radost» (EIE, 82), kao blagdan Crkve i blagdan obitelji.

+ Svake druge i četvrte srijede u mjesecu obavljati zajedničko polusatno klanjanje pred Presvetim Sakramentom, zajedno moliti za Apostolat nove evangelizacije i za sve članove i dobročinitelje Pokreta. 

4. Naviještanje

Glavna smjernica za naviještanje je: «Jao meni ako ne naviještam Evanđelje» (1 Kor 9,16).

Biblijski, teološki i učiteljski poticaji: «Pođite po svem svijetu, propovijedajte evanđelje svakom stvorenju!» (Mk 16,15). „Doista, srcem vjerovati opravdava, a ustima ispovijedati spašava“ (Rim 10,10). «Hraniti se Riječju da bi se bilo ‘službenicima Riječi’ u evangelizacijskoj zadaći: to je zacijelo prioritet za Crkvu na početku novoga tisućljeća» (NMI, 40). Samo ako nas je iznutra prožela riječ Božja, možemo je autentično naviještati drugima (usp. EIE, 44), jer «suvremeni čovjek radije sluša svjedoke negoli učitelje, ili ako sluša učitelje, sluša ih zato što su svjedoci» (EN, 41). «Nova evangelizacija traži gorljivo, cjelovito i dobro utemeljeno naviještanje Riječi, s jasnim teološkim, duhovnim, liturgijskim i moralnim sadržajem, pozornim na stvarne potrebe ljudi do kojih mora doprijeti» (PNR, II. pogl. 2). Svjedočanstvo životom mora se dopunjavati svjedočenjem riječju (usp. AA, 13),  u «svakoj vrsti pouke» (2 Tim 4, 2-4). «Biti s Isusom» preduvjet je autentičnom naviještanju Evanđelja drugima (usp. Mk 3,14; Iv 1,39).

Odrednice za djelovanje:

+ Ustrajno i pobožno slušati, čitati i pozorno proučavati, s vjerom prihvaćati i drugima navješćivati Riječ Božju: čitanjem, propovijedanjem, katehezom, svjedočanstvom života, pisanom riječju i suvremenim obavijesnim sredstvima (usp.  NMI, 39; NSP, 16);

+ Radi proučavanja Božje Riječi (u smislu trajne formacije) treba organizirati  Biblijske večeri (seminare i predavanja) koja imaju poučni i molitveno meditativni karakter, na kojima trebaju sudjelovati članovi Pokreta. Jer sv. Jeronim kaže: “ne poznavati Pisma znači ne poznavati Krista”. Moto pod kojim treba održavati Biblijske večeri je: “Sve Pismo od Boga je nadahnuto i korisno je za poučavanje, uvjeravanje, popravljanje, odgajanje u pravednosti, da čovjek Božji bude vrstan, za svako dobro djelo podoban (2 Tim 3, 16-17).

+ Svakodnevno čitati Sveto pismo

+ Oduševljeno i vjerodostojno naviještati Evanđelje nade (usp. 1 Pt 3,15) i nadahnuća u svome okruženju putem svih obavijesnih sredstava;

+ Pomagatiakciju: Sveto Pismo u svaku katoličku obitelj!

+ Širiti duhovno štivo i katolički tisak.

 

 

 

 

II. KARITATIVNI OKVIR DJELOVANJA

Glavna pastoralno-duhovna odrednica ovog okvira je Isusove riječi slijepcu Bartimeju:«Što hoćeš da ti učinim?» (Mk 10, 51).

Biblijski, teološki i učiteljski poticaji: «Zaista, kažem vam, meni ste učinili koliko učiniste jednomu od ove moje najmanje braće» (Mt 25,40). „Dječice, ne ljubimo riječju i jezikom, nego djelom i istinom“ (1 Iv 3,18); «Neka se u bližnjemu gleda slika Božja na koju je stvoren i Krist Gospodin komu se zapravo prikazuje što se god daje potrebitome; (…) neka se čistoća nakane ne uprlja nikakvim traženjem vlastite koristi ili težnjom za gospodovanjem» (AA, 8).

Odrednice za djelovanje:

+ Molitvom, čitanjem i slušanjem Riječi Božje te slavljenjem nedjeljne Euharistije nadahnjivati se iskrenom i veselom kršćanskom ljubavlju prema potrebnima, (usp. 1 Kor 13,3; 2 Kor 9,7), pokazivati istinsko razumijevanje i bratsko dioništvo s onima koji trpe, kako bi takav način ljubavi bio učinkoviti navještaj Kristova kraljevstva (usp. NMI, 50), a ne samo puki aktivizam.

+ Sagledavati potrebe bližnjih iz njihove situacije poštujući njihovo ljudsko dostojanstvo i slobodu pri pružanju pomoći (usp. AA, 8).

+ «Činiti dobro svima, posebno onima koji po ovoj vjeri pripadaju istoj obitelji» (Gal 6,10).

+ U okrilju Župnoga caritasa, organizirati u svojoj župi razne konkretne oblike pomoći s drugim suradnicima i djelatnicima, te biti aktivan član Apostola ljubavi (tako se zovu volonteri u našem Župnom caritasu).

+Medijski senzibilizirati i javno se zauzimati za pravednost, pravdu i pravo ugroženih te za solidarnost prema siromašnim obiteljima, djeci i starijim osobama.

           + Boriti se protiv novog tipa siromaštva: ovisnosti od drogi, alkoholu, kocki i drugim štetnim stvarima te prema mogućnostima i prilikama  konkretno pomagati ovisnike u liječenju.

+ Boriti se i aktivno doprinositi za poboljšanje zajedničkog života, posebno onih najslabijih.+ Biti glas i glasnogovornik onih koji nemaju i ne mogu imati pravo glasa radi društvene nepravde i nejednakosti.

+ Uzor u zaštiti nezaštićenih i pomaganja potrebnih može nam biti hrvatska kraljica Jelena koja je preminula 976., čija se vjera očitovala u karitativnoj djelatnosti jer je bila „zaštitnica sirota i udovica“, onih koji su tada najviše bili nezaštićeni. „Evo dva pravaca Jelenine religioznosti: jedan prema Bogu i njegovim svecima, napose prema Blaženoj Gospi, drugi prema bratu čovjeku. Uzor svima nama“ (Kardinal Franjo Šeper – u pozdravnom govoru u Splitu prigodom jubilejske proslave, 11. 9. 1976.).

+ Uzor nam može biti i hrvatski kralj Dmitar Zvonimir koji je okrunio legat pape Grgura VII., a preko kojega je kralj Zvonimir prisegnuo papi da će „štititi siromahe, udovice i siročad“. Posebno je značajno njegovo obećanje papi: „Protivit ću se prodaji ljudi, te ću se s božjom pomoću pokazati pravedan u svemu što je pravo“  (Biskupska poslanica za Godinu vleikoga zavjeta, Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata, br. 8).

+ Proučavati i promicati socijalni nauk Crkve.+ Svaki dan učiniti jedno dobro djelo!

 

 

III. EDUKATIVNI OKVIR DJELOVANJA

Glavna odrednica ovog okvira je: «Evo sve činim novo» (Otk 21,5).

Biblijski, teološki i učiteljski poticaji: «Novu vam zapovijed dajem: (…) kao što sam ja ljubio vas, ljubite i vi jedan drugoga» (Iv 13, 34). «Dakle, je li tko u Kristu, nov je stvor» (2 Kor 5,17). Krštenjem smo postali nova stvorenja i Krista smo obukli (usp. RK, str. 35 ).

Odrednice za djelovanje:

+ U svom pozdravnom govoru na glavnoj svečanosti, 12. rujna 1976. u Solinu, nadbiskup Franić je rekao: Ovu koncelebriranu misu namijenit ćemo za obnovu vjere u hrvatskom narodu, posebno za dobar kršćanski odgoj naše djece i naših mladih, za naše obitelji…“ Neka se „milosni događaj Godine VELIKOGA ZAVJETA produži u našoj Crkvi i u našem narodu. Poruka nije dorečena. Sadržaji nisu iscrpljeni. Mladima treba svom smionošću navijestiti da je Isus Put, Istina i Život… Ne postavlja li nas veliki Jubilej našeg krštenja ponovno pred veliku odluku za novi početak života? Živimo u vremenu kada se nevjera nudi kao jedina istina, i to je mnoge dovelo u sumnju. Odgovor Petrov neka bude i naš odgovor: ‘Gospodine, kome da idemo? Ti imaš riječi života vječnoga’!“ (Iv 6,8).

+ Živjeti i druge odgajati u duhu Isusovih blaženstava: krotkosti, pravednosti, milosrđa, čistoće srca i mirotvornosti (usp. Mt 5, 3-12).

+ Civilizacijom ljubavi koja se temelji na općim vrednotama mira, solidarnosti, pravednosti i slobode, a koje u Kristu nalaze svoje puno ostvarenje, odgovorno se sučeljavati sekularizmu koji u Zapadnoj Europi (i svijetu) prouzrokuje  krizu civilizacije zato što zaboravlja i odbacuje Boga i relativizira moralne vrijednosti (usp. NMI 52).

+ Kriza moralnih vrijednosti kod mnogih mladih očituje se u pretjeranoj sklonosti za lakim i lagodnim životom, za zabavom i provodom koju posebno nudi «noćni život». Stoga treba pomagati mladima «da svoj život neprestanim naporom pravilno usavršavaju i idu za pravom slobodom» (GE, 1).

+ „Zauzimati se za pravdu i mir u svijetu kakav je naš, označenom tolikim konfliktima i nepodnošljivim društvenim i ekonomskim nejednakostima“ (TMI 51).

+ Djeci i mladima pomagati «da skladno razvijaju svoje fizičke, moralne i intelektualne sposobnosti» (GE, 1).

+ Odgajati se i odgajati druge u duhu samozataje i odricanja, radinosti i odgovornosti bez čega nema  ni pravih životnih uspjeha ni vrijednih ostvarenja.

+ Odgajati mlade katolike „da se pozitivno angažiraju za sve što doprinosi pravom napretku čovjeka i rastu svake ljudske osobe u dostojanstvu i slobodi“ (Biskupska poslanica „Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata“, br. 25).

+ Organizirati za članove Pokreta seminare, predavanja, razne susrete i druženja gdje bi imali priliku otvoriti se drugima, izmjenjivati svoja životna i vjernička iskustva, korisno se zabaviti i rekreirati. + Pozitivnim odgojnim metodama boriti se protiv društvenih zala koja «povrjeđuju istinu, pravdu i ljubav» kao što su «korupcija, droga, alkohol, nemoral, pohlepa, neodgovornost za opće dobro, bespoštedna borba za vlast i vlastite interese, terorizam i uništavanje okoliša» (NSP, 6).

+ Razvijati u mladima „življi osjećaj i odgovornosti u odnosu na okoliš“ (TMA, 46) te se u tom smislu zauzimati za očuvanje i uređenje prirode i okoliša kao zajedničkog dobra koje se nemilosrdno uništava, zloupotrebljava i zapostavlja, te kroz razne konkretne akcije i edukacije, predavanja, seminare i proteste, poticati i razvijati u društvu inicijative za opće dobro i očuvanje prirodnih ljepota i bogatstava.

+ Odgajati djecu i mlade da znaju sačuvati svoj hrvatski identitet u današnjem kulturalnom pluralizmu, odgajati ih za konstruktivni dijalog, da se konstruktivno otvaraju drugima i drugačijima od sebe.+ Biti pažljiv, odgovoran i solidaran u prometu u kojemu radi alkohola i neumjerene brzine gine mnoštvo ljudi.+ Čitati i širiti katolički tisak, duhovnu literaturu i biti prijatelj dobre knjige.  

 

 

IV. KULTURNO-DOMOLJUBNI OKVIR DJELOVANJA

Glavna odrednicaovog okvira je:«O lijepa, o draga, o slatka slobodo»(Gundulić).

Temelji načela: «Svi ljudi (…) imaju na temelju dostojanstva svoje osobe neotuđivo pravo na odgoj koji odgovara njihovu životnom cilju (…) i koji je prilagođen domovinskoj kulturi i predajama, te je ujedno otvoren za bratsko partnerstvo s drugim narodima radi promicanja pravoga jedinstva i mira na zemlji» (GE, 1). «Hrvatski narod u BiH ima naravno, povijesno i ustavno pravo na prosvjetne, znanstvene i druge ustanove odgoja i obrazovanja na hrvatskom jeziku s latiničnim pismom u cjelini svoga odgojno-obrazovnoga sustava. Posebno ističemo da  ima pravo na škole s planom i programom na hrvatskom jeziku» (BK BiH).

„U našoj su se povijesti očitovale vrline koje nas pred Bogom i ljudima obvezuju za budućnost“ (Kard. Franjo Šeper, u homiliji na jubilesjkom slavlju u Solinu, 12. 9. 1976.).

Odrednice za djelovanje:

+ Zauzimati se za pravnu, političku, odgojno-obrazovnu i kulturnu ravnopravnost i nezavisnost hrvatskoga naroda u BiH.

+ Pomagati talentirane i vrijedne učenike i studente Pokreta te poticati njihov kulturno-umjetnički, znanstveni i stvaralački rad. U tom smislu podupirati akciju: Novo sjeme za novo vrijeme!, tj. stipendiranje nadarenih i vrijednih učenika i studenata.

+ Čuvati svoj nacionalni identitet i mladim naraštajima prenositi ljubav i odgovornost za Dom i Domovinu, za  hrvatski jezik i kulturnu baštinu svoga naroda.

+ Povezivati hrvatsku katoličku mladež s mladima iz drugih župa, biskupija, država i s hrvatskom katoličkom mladeži u inozemstvu.

+ Da kao hrvatski vjernici učinimo sve da „gajimo mir među sobom“ (1 Sol 5,13) i nastojimo oko mira sa svima (usp. Heb 12,14).

+ Poticati i pomagati zapošljavanje, razne obrte i malu privredu, kako bi mladi ljudi i obitelji mogli preživljavati od svoga rada.

+ Moralnim vrijednostima prožimati kulturu i sva druga djela (usp. LG, 36).

+ Odgajati mlade za prave kulturne vrijednosti, čuvajući ih od šunda i žutoga tiska koji se preko njihove radoznalosti poigrava s ljudskim dostojanstvom i pravim vrijednostima života.

+ Na krizu civilizacije na Zapadu (sekularizam) treba odgovoriti „civilizacijom ljubavi, utemeljenoj na općim vrednotama mira, solidarnosti, pravednosti i slobode, koje u Kristu nalaze svoje puno ostvarenje“ (TMA, 52).

+ S drugim narodima, Crkvama, vjerskim zajednicama i religijama izgrađivati civilizaciju ljubavi razumijevanja i solidarnosti te u ekumenskoj i dijaloškoj otvorenosti druge poštivati i prihvaćati u njihovu vlastitu identitetu.

 

C. KAKO SE POSTAJE ČLANOM POKRETA BIOS 

I. REDOVITO ČLANSTVO

1. Redovitim članom Pokreta može se postati nakon primanja sakramenta svete potvrde. Krizmanici se uključuju u BIOS na prvu nedjelju došašća te se trebaju opredijeliti za jedan okvir djelovanja i tako otpočeti Godinu apostolata koja je uvjet da bi kandidat bio pripušten sakramentu potvrde. Poslije primljene potvrde krizmanik može, ako se pokazao vjerodostojan, ostati članom pokreta BIOS. Osim duhovnog okvira, pristupnik odabire jedan od tri okvira svoga posebnog djelovanja i postaje redovitim članom Pokreta.

2. Članom Pokreta postaje se putem pristupnice, koja sadrži osnovne podatke o novom članu. Osobama koje nemaju punoljetnost, uz njihov potpis, pristupnicu treba potpisati i jedan od roditelja.

3. Redovitim članom Pokreta postaje se nakon polugodišnjeg članstva. U tom periodu novi član treba pokazati ozbiljnost i ustrajnost u provođenju načela i izvršavanju zadaća u pojedinom okviru djelovanja. Nakon toga pripremnog staža, novi član dobiva iskaznicu Pokreta.

4. Članstvo u Pokretu može prestati svojevoljnim istupom ili isključenjem od nadzornog vijeća (na prijedlog upravnog odbora) ukoliko netko ne izvršava zadaće ili se ogriješi o načela Pokreta. U oba slučaja isključenje mora potvrditi predsjednik.

 

 

II. POTPORNO I POČASNO ČLANSTVO

1. Potpornim članovima Pokreta mogu postati one osobe koje pomažu Pokret molitvom, žrtvom i financijski (materijalno).

2. Počasno članstvo može se dodijeliti dobročiniteljima i prijateljima Pokreta koji prihvaćaju i u svome životu žive načela Pokreta ali im je nemoguće provoditi sve njegove zadaće. Poželjno bi bilo da počasni i potporni članovi budu prisutni na godišnjoj skupštini Pokreta (2. 9.) i na godišnjoj duhovnoj obnovi.

3. Osobe za potporno i počasno članstvo predlaže upravni odbor a potvrđuje ih predsjednik Pokreta.

          4. Potporno i počasno članstvo mogu izgubiti one osobe za koje se utvrdi da svojim ponašanjem i djelovanjem nanose štetu Pokretu. Oduzimanje članstva predlaže upravni odbor, odluku donosi nadzorno vijeće a potvrđuje predsjednik.

 

  

D. UPRAVA I ORGANIZACIJA POKRETA BIOS

 

1. Upravu Pokreta čine: predsjednik (župnik), nadzorno vijeće, upravni odbor (animatori živih zajednica i programskih okvira), tajnik i njegov zamjenik, te skupština Pokreta. Barem jedan član iz Upravnog odbora Pokreta treba biti član Župnog pastoralnog vijeća i njemu, prema potrebi, podnositi izvještaje o djelovanju.

  1. U ograncima Pokreta u inozemstvu i Domovini, gdje ima više od 12 članova može se ustrojiti ogranak Pokreta koji treba imati tajnika ogranka, njegova zamjenika i blagajnika. Oni ujedno čine i upravni odbor ogranka.

3. Zadaće i prava tijela i članova uprave, koje ovdje nisu navedeni, mogu se naknadno odrediti pravilnikom ili statutom Pokreta.

4. Svi članovi Pokreta svoje zadaće i zaduženja obavljaju volonterski, bez ikakva osobna interesa ili nadoknade.

            5. Uposleni članovi Pokreta plaćaju mjesečnu članarinu u visini od 5KM, a nezaposleni članovi 3KM). Novac od članarine ide za potrebe Pokreta.

            6. Za provedbu programa i ciljeva Pokreta mogu se stjecati novčana i druga sredstva kroz potporno članstvo, prikupljanjem raznovrsne pomoći, donacijama, darovima i akcijskim prodajama te na druge načine koji su moralno opravdani i crkvenim zakonom dozvoljeni.

7. U slučaju prestanka djelovanja Pokreta sva njegova imovina pripada župi za pastoralne potrebe.

 

 

 

 

E. ZAŠTITNICI POKRETA

 

1. Zaštitnica Pokreta je Gospa velikog hrvatskog krsnog zavjeta (kip Gospe Velikog Zavjeta blagoslovio je papa Ivan Pavao II. u Rimu 30. travnja 1979. da bude naša Gospa hodočasnica po domovini).

           2. Suzaštitnici Pokreta su sv. Ivan Apostol i Evanđelista (zaštitnik naše župe), sv. Josip koji je zaštitnik Crkve, Mostarsko–duvanjske biskupije (a odredbom Hrvatskog sabora od 9. i 10. lipnja 1687., proglašen je zaštitnikom hrvatskog naroda i domovine); i bl. Ivan Merz, laik, koji je uzor i apostol hrvatske katoličke mladeži.

Svi ovi zaštitnici primjer su i putokaz prave ljubavi prema Kristu,  Crkvi i bližnjima.

Uzor u uzvišenoj i produhovljenoj ljubavi prema hrvatskom narodu i Domovini nam je: bl Alojzije Stepinac, kardinal, koji je duhovni i domoljubni velikan našeg hrvatskog naroda.

 

 

 

 

KRATICE I IZVORI NAVODA

AA = DRUGI VATIKANSKI SABOR, Apostolicam actuositatem (Apostolska djelatnost), dekret o apostolatu laika, Kršćanska sadašnjost (Dokumenti 50), Zagreb, 2000.  BK BiH = BISKUPSKA KONFERENCIJA BiH, O kulturnom i vjerskom identitetu  hrvatskoga katoličkog naroda u Bosni i Hercegovini, Travnik, 9. rujna 2003.  CL = IVAN PAVAO II., Christifideles laici (Kristovi vjernici laici), enciklika o pozivu i poslanju laika u Crkvi i svijetu, Kršćanska sadašnjost (Dokumenti 93), Zagreb, 1990.  DOP CH = HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA, Direktorij za obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002.  EIE = IVAN PAVAO II., Ecclesia in Europa (Crkva u Europi), Postsinodalna pobudnica o Crkvi u Europi, Verbum, Split, 2003.  EN = PAVAO VI., Evangelii nuntiandi (Naviještanje evanđelja), apostolski nagovor o evangelizaciji u suvremenom svijetu, Kršćanska sadašnjost (Dokumenti 50), Zagreb, 1976. FC = IVAN PAVAO II., Familiaris consortio (Obiteljska zajednica), apostolska pobudnica o zadaćama kršćanske obitelji u suvremenom svijetu, Kršćanska sadašnjost (Dokumenti 64), Zagreb, 1981.  GE = DRUGI VATIKANSKI SABOR, Gravissimum educationis, deklaracija o kršćanskom odgoju, Kršćanska sadašnjost (Dokumenti 50), Zagreb, 2000.  GS = DRUGI VATIKANSKI SABOR, Gaudium et spes (Radost i nada),  pastoralna konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu, Kršćanska sadašnjost (Dokumenti 50), Zagreb, 2000.  HB = HRVATSKI BISKUPI, Obitelj – put Crkve i naroda, Pastirsko pismo u povodu trećeg apostolskog pohoda pape Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj, Zagreb 2003.  LG = DRUGI VATIKANSKI SABOR, Lumen gentium (Svjetlo naroda), dogmatska konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu, Kršćanska sadašnjost (Dokumenti 50), Zagreb, 2000.  LJS = PAPINSKO VIJEĆE ZA OBITELJ, Ljudska spolnost: istina i značenje. Odgojne smjernice u obitelji, Kršćanska sadašnjost (Dokumenti 106), Zagreb, 1997.  MD = IVAN PAVAO II., Mulieris dignitatem, Apostolsko pismo o dostojanstvu i pozivu žene prigodom marijanske godine, Kršćanska sadašnjost (Dokumenti 91), Zagreb, 1989.  NMI = IVAN PAVAO II., Novo millenio ineunte (Ulaskom u treće tisućljeće), Apostolsko pismo episkopatu, kleru i vjernicima na završetku Velikog jubileja godine 2000., Kršćanska sadašnjost (Dokumenti 127), Zagreb, 2001.  NSP = HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA, Na svetost pozvani. Pastoralne smjernice na početku trećega tisućljeća, Glas Koncila, Zagreb, 2002.  PNR = KONGREGACIJA ZA KLER, Prezbiter – navjestitelj Riječi, služitelj sakramenata i voditelj zajednice kršćanskog trećeg tisućljeća, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1999.  PO = Presbyterorum ordinis (Svećenički red), dekret o službi i životu prezbitera Drugog vatikanskog sabora, Kršćanska sadašnjost (Dokumenti 50), Zagreb, 2000.  PPO = SVETA STOLICA, Povelja o pravima obitelji, predložena svim osobama, ustanovama i predstavnicima vlasti nadležnima za poslanje obitelji u suvremenom svijetu, Kršćanska sadašnjost (Dokumenti 68), Zagreb 1990.   RBT = RJEČNIK BIBLIJSKE TEOLOGIJE, KS, Zagreb, 1993.  RK = Red krštenja, Rimski obrednik, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1970.  SC = DRUGI VATIKANSKI SABOR, Sacrosanctum Concilium (Sveti Sabor), konstitucija o svetoj liturgiji, Kršćanska sadašnjost (Dokumenti 50), Zagreb, 2000.  TMA = IVAN PAVAO II., Tertio millennio adveniente (Nadolaskom trećeg isućljeća), Apostolsko pismo o pripremi Jubileja goidine 2000., Kršćanska sadašnjost (Dokumenti 101), Zagreb, 1996.