lourdes2.jpgSvečanim misnim slavljem u lurdskoj bazilici Svete Krunice na blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije 8. rujna završio je 22. međunarodni mariološko-marijanski kongres. Misno slavlje predvodio je papinski posebni izaslanik koji je i predsjedao kongresom kardinal Paul Paupard.
Skup je održan u organizaciji Papinske međunarodne marijanske akademije iz Rima, Francuskoga mariološkog društva i lurdskog svetišta u povodu 150. obljetnice Gospinih ukazanja u Lurdu. Kongres je raspravljao na temu "Ukazanja BDM između povijesti, vjere i teologije". Među više od 150 predavača iz cijeloga svijeta, na kongresu je sudjelovala i Hrvatska jezična sekcija Hrvatskog mariološkog instituta KBF-a Sveučilišta iz Zagreba na čelu s predsjednikom zagrebačkim pomoćnim biskupom Vladom Košićem i tajnikom fra Petrom Lubinom.
Rad kongresa odvijao se u svetišnoj kongresnoj dvorani, u dopodnevnim satima održane su zajedničke sjednice. Za govornicom su se izredali brojni svjetski stručnjaci i pokušali osvijetliti problematiku ukazanja, počevši od Svetoga pisma kroz povijest Crkve, zatim pitanja Marijina tijela nakon uznesenja. Pozornost je privuklo i pitanje teološko-juridičkog reda kojim bi došlo do priznanja određenih ukazanja, kao i mogućnost Marijinih ukazanja kao znaka Marijina majčinskog posredništva, a onda i liturgijski spomendani Marijinih ukazanja, što se njima zapravo slavi i koja im je svrha.
Nakon što su fenomeni ukazanja promotreni sa strane znanosti, sudionici Kongresa čuli su i usporedbu između Lurda, Fatime i Kibehoa, triju svetišta nastalih na temelju marijanskih ukazanja, da bi zatim bili upoznati s doktrinarnim smjernicama i kompetencijama mjesnog biskupa i Kongregacije za nauk vjere za razlikovanje marijanskih ukazanja. Na Kongresu je spomenuto i Međugorje. U popodnevnim satima radilo se po jezičnim sekcijama. Među šesnaest jezičnih sekcija nastupila je i hrvatska, a u njoj je održano jedanaest predavanja. U njima je osvijetljena hrvatska problematika marijanskih ukazanja. Nakon što je izloženo teološko značenje, pitanje privatne objave u Crkvama Istoka i Zapada, iznesena su ukazanja u životu sv. Dominika i sv. Franje i njihovih sljedbenika, zatim štovanje Gospe Lurdske u Hrvatskoj, popijevke njoj, prikaz njezina štovanja u hrvatskoj duhovnoj književnosti i pastoralno značenje ukazanja. Obrađena su i hrvatska marijanska svetišta nastala na temelju ukazanja, a posebna pozornost posvećena je međugorskim zbivanjima. U večernjim satima sudionici su se imali prigode upoznati i sa svetištima Gospe Guadalupske u Meksiku kao i najnovijim u Kibehou u Ruandi. (kta/ika)

lourdes2.jpgSvečanim misnim slavljem u lurdskoj bazilici Svete Krunice na blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije 8. rujna završio je 22. međunarodni mariološko-marijanski kongres. Misno slavlje predvodio je papinski posebni izaslanik koji je i predsjedao kongresom kardinal Paul Paupard.
Skup je održan u organizaciji Papinske međunarodne marijanske akademije iz Rima, Francuskoga mariološkog društva i lurdskog svetišta u povodu 150. obljetnice Gospinih ukazanja u Lurdu. Kongres je raspravljao na temu "Ukazanja BDM između povijesti, vjere i teologije". Među više od 150 predavača iz cijeloga svijeta, na kongresu je sudjelovala i Hrvatska jezična sekcija Hrvatskog mariološkog instituta KBF-a Sveučilišta iz Zagreba na čelu s predsjednikom zagrebačkim pomoćnim biskupom Vladom Košićem i tajnikom fra Petrom Lubinom.
Rad kongresa odvijao se u svetišnoj kongresnoj dvorani, u dopodnevnim satima održane su zajedničke sjednice. Za govornicom su se izredali brojni svjetski stručnjaci i pokušali osvijetliti problematiku ukazanja, počevši od Svetoga pisma kroz povijest Crkve, zatim pitanja Marijina tijela nakon uznesenja. Pozornost je privuklo i pitanje teološko-juridičkog reda kojim bi došlo do priznanja određenih ukazanja, kao i mogućnost Marijinih ukazanja kao znaka Marijina majčinskog posredništva, a onda i liturgijski spomendani Marijinih ukazanja, što se njima zapravo slavi i koja im je svrha.
Nakon što su fenomeni ukazanja promotreni sa strane znanosti, sudionici Kongresa čuli su i usporedbu između Lurda, Fatime i Kibehoa, triju svetišta nastalih na temelju marijanskih ukazanja, da bi zatim bili upoznati s doktrinarnim smjernicama i kompetencijama mjesnog biskupa i Kongregacije za nauk vjere za razlikovanje marijanskih ukazanja. Na Kongresu je spomenuto i Međugorje. U popodnevnim satima radilo se po jezičnim sekcijama. Među šesnaest jezičnih sekcija nastupila je i hrvatska, a u njoj je održano jedanaest predavanja. U njima je osvijetljena hrvatska problematika marijanskih ukazanja. Nakon što je izloženo teološko značenje, pitanje privatne objave u Crkvama Istoka i Zapada, iznesena su ukazanja u životu sv. Dominika i sv. Franje i njihovih sljedbenika, zatim štovanje Gospe Lurdske u Hrvatskoj, popijevke njoj, prikaz njezina štovanja u hrvatskoj duhovnoj književnosti i pastoralno značenje ukazanja. Obrađena su i hrvatska marijanska svetišta nastala na temelju ukazanja, a posebna pozornost posvećena je međugorskim zbivanjima. U večernjim satima sudionici su se imali prigode upoznati i sa svetištima Gospe Guadalupske u Meksiku kao i najnovijim u Kibehou u Ruandi. (kta/ika)