vjeronauk_u_kolama.jpgVjerska sloboda zahtijeva vjeronauk u školi – stoji u pismu Svete Stolice biskupskim konferencijama. Poštivanje vjerske slobode pretpostavlja mogućnost da se učenicima javnih i privatnih škola ponudi vjerski odgoj sukladan njihovoj vjeri, stoji u dokumentu koji je prošlih dana objavila tiskovna agencija Zenit. Među biskupskim konferencijama se, naročito sjeverne zemaljske polutke u prigodi početka školske godine, dijeli okružnica koju je 5. svibnja poslao Zbor za katolički odgoj „o vjeronauku u školama". Dokument, kako su pojasnili pročelnik Zbora kardinal Zenon Grocholewski, te nadbiskup Jean-Louis Bruguès, tajnik Zbora, priznaje da vjeronauk u školama potiče brojne rasprave. U nekim su državama – stoji u dokumentu – usvojene nove civilne odredbe, čiji je cilj zamijeniti vjeronauk s predmetom o vjerskoj višekonfesionalnoj činjenici, etikom ili vjerskom kulturom, čak protivno izboru i odgojnom usmjerenju koje roditelji i Crkva namjeravaju dati izobrazbi novih naraštaja. Prvi odgovorni za odgoj su roditelji – stoji u pismu – kojima je potrebna dodatna pomoć civilnoga društva i drugih ustanova, naročito škole. U tome kontekstu, pouka koja ne priznaje ili bi marginalizirala moralnu i vjersku dimenziju osobe samo je smetnja cjelovitome odgoju, jer djeca i mladi imaju pravo da im se pomogne u ispravnome vrjednovanju i osobnome prihvaćanju moralnih vrednota, kao i na savršeniju spoznaju i ljubav prema Bogu.
Stoga su pogažena roditeljska prava ako su djeca primorana pohađati školska predavanja koja ne odgovaraju vjerskome uvjerenju roditelja ili ako se nametne jedinstveni oblik odgoja iz kojega je sasvim isključena vjerska izobrazba. Ova je tvrdnja sukladna s 26. člankom Opće povelje o pravima čovjeka i s mnogim drugim izjavama i konvencijama međunarodne zajednice. Još više, mogla bi se stvoriti pomutnja ili poticati relativizam i vjerska ravnodušnost ako bi se vjeronauk ograničio na usporedno i neutralno izlaganje raznih religija – upozorava dokument.
Budući da civilna vlast ne može nametnuti jednu religiju, pismo pojašnjava da je dužnost Crkve odrediti istinske sadržaje katoličkoga vjeronauka u školi, koja roditeljima i samim učenicima jamči vjerodostojnost nauka koji se poučava kao katolički. Biskupske su konferencije u tome kontekstu obvezne donijeti opće norme o predavanju vjeronauka, a dužnost je lokalnoga biskupa urediti ga i bdjeti nad njim. U javnim i katoličkim školama – istaknula je Sveta Stolica – mora se poštovati vjerska sloboda nekatoličkih učenika i njihovih roditelja. Sveta Stolica također smatra potrebnim da „vjeronauk u školama bude školski predmet, s istim potrebama sistematičnosti i strogoće kao i drugi predmeti. Gdje se u potpunosti ne poštuje vjerska sloboda, Crkva čini što je moguće kako bi vjernicima omogućila izobrazbu koja im je potrebna, a ne prestaje osuđivati nepravdu koja se čini kada se katoličke učenike i njihove obitelji lišava njihovih odgojnih prava i kada je ranjena njihova vjerska sloboda – stoji u zaključku pisma. (kta/rv)

vjeronauk_u_kolama.jpgVjerska sloboda zahtijeva vjeronauk u školi – stoji u pismu Svete Stolice biskupskim konferencijama. Poštivanje vjerske slobode pretpostavlja mogućnost da se učenicima javnih i privatnih škola ponudi vjerski odgoj sukladan njihovoj vjeri, stoji u dokumentu koji je prošlih dana objavila tiskovna agencija Zenit. Među biskupskim konferencijama se, naročito sjeverne zemaljske polutke u prigodi početka školske godine, dijeli okružnica koju je 5. svibnja poslao Zbor za katolički odgoj „o vjeronauku u školama". Dokument, kako su pojasnili pročelnik Zbora kardinal Zenon Grocholewski, te nadbiskup Jean-Louis Bruguès, tajnik Zbora, priznaje da vjeronauk u školama potiče brojne rasprave. U nekim su državama – stoji u dokumentu – usvojene nove civilne odredbe, čiji je cilj zamijeniti vjeronauk s predmetom o vjerskoj višekonfesionalnoj činjenici, etikom ili vjerskom kulturom, čak protivno izboru i odgojnom usmjerenju koje roditelji i Crkva namjeravaju dati izobrazbi novih naraštaja. Prvi odgovorni za odgoj su roditelji – stoji u pismu – kojima je potrebna dodatna pomoć civilnoga društva i drugih ustanova, naročito škole. U tome kontekstu, pouka koja ne priznaje ili bi marginalizirala moralnu i vjersku dimenziju osobe samo je smetnja cjelovitome odgoju, jer djeca i mladi imaju pravo da im se pomogne u ispravnome vrjednovanju i osobnome prihvaćanju moralnih vrednota, kao i na savršeniju spoznaju i ljubav prema Bogu.
Stoga su pogažena roditeljska prava ako su djeca primorana pohađati školska predavanja koja ne odgovaraju vjerskome uvjerenju roditelja ili ako se nametne jedinstveni oblik odgoja iz kojega je sasvim isključena vjerska izobrazba. Ova je tvrdnja sukladna s 26. člankom Opće povelje o pravima čovjeka i s mnogim drugim izjavama i konvencijama međunarodne zajednice. Još više, mogla bi se stvoriti pomutnja ili poticati relativizam i vjerska ravnodušnost ako bi se vjeronauk ograničio na usporedno i neutralno izlaganje raznih religija – upozorava dokument.
Budući da civilna vlast ne može nametnuti jednu religiju, pismo pojašnjava da je dužnost Crkve odrediti istinske sadržaje katoličkoga vjeronauka u školi, koja roditeljima i samim učenicima jamči vjerodostojnost nauka koji se poučava kao katolički. Biskupske su konferencije u tome kontekstu obvezne donijeti opće norme o predavanju vjeronauka, a dužnost je lokalnoga biskupa urediti ga i bdjeti nad njim. U javnim i katoličkim školama – istaknula je Sveta Stolica – mora se poštovati vjerska sloboda nekatoličkih učenika i njihovih roditelja. Sveta Stolica također smatra potrebnim da „vjeronauk u školama bude školski predmet, s istim potrebama sistematičnosti i strogoće kao i drugi predmeti. Gdje se u potpunosti ne poštuje vjerska sloboda, Crkva čini što je moguće kako bi vjernicima omogućila izobrazbu koja im je potrebna, a ne prestaje osuđivati nepravdu koja se čini kada se katoličke učenike i njihove obitelji lišava njihovih odgojnih prava i kada je ranjena njihova vjerska sloboda – stoji u zaključku pisma. (kta/rv)