ladan_tomislav.jpgNakon duge i teške bolesti u 76. godini umro je Tomislav Ladan, hrvatski književnik, prevoditelj, leksikograf, romanopisac i dugogodišnji ravnatelj Hrvatskoga leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža". Rođen je 1932. godine u Ivanjici. Diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1958. godine. Na poziv Miroslava Krleže godine 1961. dolazi u Leksikogafski zavod u Zagreb.

U Hrvatskom leksikografskom zavodu "Miroslav Krleža", vodećoj hrvatskoj znanstvenoj instituciji, bio je glavni urednik "Osmojezičnoga enciklopedijskog rječnika" te glavni ravnatelj.

Tomislav Ladan u književnosti se javio 50-tih godina prijevodima angloameričkih i skandinavskih pjesnika, pjesmama, esejima i kritikama.

Njegova tumačenja hrvatskih pisaca naklonjena su komparatističkim obzorima, te pokazuju posebno zanimanje za jezičnost. Njome je natopljen i Ladanov roman "Bosanski grb" (1975.) utemeljen na destrukciji tradicionalnih obrazaca pripovjedanja. Spomenuti roman 1990. doživio je drugo prošireno izdanje.

Tomislav Ladan u svom bogatom polustoljetnom književnom i leksikografskom djelu ostavio je brojne inačice i izričaje, oteo zaboravu i neke riječi iz starije hrvatske pismenosti i književnosti.

Ladan je objavio i kapitalno djelo enciklopedijsku knjigu "Riječi: značenje, uporaba, podrijetlo" 2001. godine.

Prevoditelj je sa starogrčkoga, poglavito Aristotelova djela, dijelova Biblije, Eshila, Euripida, latinskih pisaca Ovidija i Augustina, djela hrvatskoga filozofa Franje Petrisa s latinskoga, te Decartesa i H. Marcusea.

Hrvatsku književnost zadužio je i prijevoditma T. S. Eliota, E. Pounda, V. Nabokova, Shakespearea, I. Bergmana, H. Ibsena, A. Strindberga. Godine 1991. objavljena su mu Izabrana djela, a 2001. prvo kolo Sabranih djela.

Ladanov utjecaj bio je izniman u hrvatskoj kulturi, bio je iznad svega filološki inventivan, a svojim djelom utjecao je na više naraštaja i kao jezikoslovac i kao književnik.

Njegov posljednji projekt bilo je uređivanje ‘Osmojezičnoga enciklopedijskog rječnika’. Na Hrvatskome katoličkom radiju gostovao je u siječnju prošle godine prilikom izlaska iz tiska njegove knjige eseja "Etymologicon – Tumač raznovrsnih pojmova". Tom je prilikom kazao kako su ga uvijek posebno zanimale tri stvari – što je život, što je čovjek i što je Bog.  ladan_tomislav.jpgNakon duge i teške bolesti u 76. godini umro je Tomislav Ladan, hrvatski književnik, prevoditelj, leksikograf, romanopisac i dugogodišnji ravnatelj Hrvatskoga leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža". Rođen je 1932. godine u Ivanjici. Diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1958. godine. Na poziv Miroslava Krleže godine 1961. dolazi u Leksikogafski zavod u Zagreb.

U Hrvatskom leksikografskom zavodu "Miroslav Krleža", vodećoj hrvatskoj znanstvenoj instituciji, bio je glavni urednik "Osmojezičnoga enciklopedijskog rječnika" te glavni ravnatelj.

Tomislav Ladan u književnosti se javio 50-tih godina prijevodima angloameričkih i skandinavskih pjesnika, pjesmama, esejima i kritikama.

Njegova tumačenja hrvatskih pisaca naklonjena su komparatističkim obzorima, te pokazuju posebno zanimanje za jezičnost. Njome je natopljen i Ladanov roman "Bosanski grb" (1975.) utemeljen na destrukciji tradicionalnih obrazaca pripovjedanja. Spomenuti roman 1990. doživio je drugo prošireno izdanje.

Tomislav Ladan u svom bogatom polustoljetnom književnom i leksikografskom djelu ostavio je brojne inačice i izričaje, oteo zaboravu i neke riječi iz starije hrvatske pismenosti i književnosti.

Ladan je objavio i kapitalno djelo enciklopedijsku knjigu "Riječi: značenje, uporaba, podrijetlo" 2001. godine.

Prevoditelj je sa starogrčkoga, poglavito Aristotelova djela, dijelova Biblije, Eshila, Euripida, latinskih pisaca Ovidija i Augustina, djela hrvatskoga filozofa Franje Petrisa s latinskoga, te Decartesa i H. Marcusea.

Hrvatsku književnost zadužio je i prijevoditma T. S. Eliota, E. Pounda, V. Nabokova, Shakespearea, I. Bergmana, H. Ibsena, A. Strindberga. Godine 1991. objavljena su mu Izabrana djela, a 2001. prvo kolo Sabranih djela.

Ladanov utjecaj bio je izniman u hrvatskoj kulturi, bio je iznad svega filološki inventivan, a svojim djelom utjecao je na više naraštaja i kao jezikoslovac i kao književnik.

Njegov posljednji projekt bilo je uređivanje ‘Osmojezičnoga enciklopedijskog rječnika’. Na Hrvatskome katoličkom radiju gostovao je u siječnju prošle godine prilikom izlaska iz tiska njegove knjige eseja "Etymologicon – Tumač raznovrsnih pojmova". Tom je prilikom kazao kako su ga uvijek posebno zanimale tri stvari – što je život, što je čovjek i što je Bog.