papa uganda

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Nakon Kenije Sveti će Otac posjetiti Ugandu, gdje će stići u petak poslije podne, 27. studenoga 2015. Na očekivanja od Papina posjeta Ugandi, u razgovoru za Radio Vatikan osvrnuo se biskup ugandske biskupije Lira, mons. Giuseppe Franzelli.

Od Papina se posjeta očekuje mnogo, jer katolici su – kao i ostalo ugandsko stanovništvo – vrlo ponosni na Papin pohod njihovoj zemlji. Čak smo malo i oholi, ali nadam se da će nam Bog oprostiti, jer Uganda će biti jedina afrička država koju su posjetili tri pape: blaženi papa Pavao VI., 1969. godine, sveti Ivan Pavao II., 1993. i sada papa Franjo. Očekivanje je veliko, mnogi žele doći u Kampalu da ga sretnu, a to se očekivanje zasniva na pučkom shvaćanju da dolazi Petar, kojemu je Isus povjerio zadaću da u vjeri učvršćuje svoju braću – kazao je biskup dodajući:
Papin se posjet Ugandi odvija pod geslom „Bit ćete mi svjedoci“, a geslo je izravno povezano s pedesetom obljetnicom proglašenja svetima 22-jice ugandskih mučenika. Mučenici su svjedoci koji katolike i kršćane u Ugandi potiču da se pitaju o jakosti svoje vjere; da slijedimo njih, koji su – premda mladi – bili u svojoj vjeri vrlo postojani, hrabri i beskompromisni. To je za nas velik izazov, stoga očekujemo i molimo se da nam Papin posjet donese jakost i potakne obnovu Crkve u Ugandi – istaknuo je biskup Franzelli.

Na upit kakvu će državu naći Sveti Otac, rekao je kako je Uganda u listopadu obilježila 53. obljetnicu neovisnosti. Bilo je u pedeset i tri godine vrlo lijepih stvari, na kojima smo zahvalni Bogu, ali je zemlja zbog unutarnjih nemira i državnih udara u više navrata osjetila i miris krvi. Uganda je dakle ranjena država. Na sjeveru smo tek izašli iz dvadesetogodišnje oružane pobune ‘Božje vojske otpora’ koju je vodio Joseph Kony, a koja je razdijelila obitelji i uništila sve što se moglo uništiti. Stoga je potrebna i duhovna i materijalna obnova. Treba obnoviti moral naroda i kršćanske vrijednosti, koje su zaboravljene ili su u nasilju i želji za osvetom, zamračene. Treba dakle liječiti teške ratne posljedice, poglavito kod ljudi na sjeveru zemlje – ustvrdio je biskup dodajući:
To ne znači da u drugom dijelu zemlje nema problema. Naša je demokracija vrlo mlada i nestabilna. Nakon dugogodišnje vladavine jedne stranke, uspostavljen je više stranački sustav, ali ipak je u svemu još uvijek stranačka pripadnost glavno mjerilo; još se nije učvrstila svijest da svi pripadamo jednoj obitelji, te da smijemo različito razmišljati. To se posebice osjeća u ovo predizborno vrijeme. Premda će se izbori održavati u veljači, već se osjeća porast napetosti – primijetio je biskup.

Biskup je poželio da Papin posjet bude poziv na pomirenje, na uzajamno poštovanje, jer svi smo djeca jednog Oca. To vrijedi i za druge kršćane. Štujemo svoje mučenike, katolike, koji su proglašeni svetima, a s njima su poginula i 22, 23 anglikanca, jer su bili kršćani. Stoga će posjet Pape svima biti poziv i opomena da ono što nas ujedinjuje ističemo više od onoga što nas dijeli – istaknuo je biskup Franzelli.

Na upit o životu ugandske Crkve, biskup je rekao da je njihova Crkva plod mučeničke krvi te da je krv mučenika, zaista sjeme kršćana. Uganda ima oko 34 milijuna stanovnika, a od toga su katolici 14 ili 15 milijuna, potom slijede anglikanci i druge vjerske zajednice, te skupina muslimana koji su neznatna manjina, poglavito u nekim krajevima. Imamo mnogo udruga i laičkih pokreta, koji su izraz crkvene živosti. To je pozitivna strane naše Crkve – istaknuo je biskup te dodao:
Izazovi su u istodobnom postajanju kršćanske vjere i kulturnih tradicija koje se najviše pojavljuju u trenutcima krize. Primjerice, premda nedjeljom idu na misu, ako im dijete oboli, idu i vračaru ili pak obavljaju neke magijske obrede koji nisu u skladu s kršćanskom vjerom. Sada je pak i korupcija veliki izazov, zahvatila je cijeli društveni, politički i gospodarski život, na svim razinama – istaknuo je biskup.

Najgore je to što korupciju gotovo svi smatraju, neizbježnom i normalnom pojavom. Treba dakle prodrmati savjesti i obnoviti istinski kršćanski život, da se očituje u svakodnevnom djelovanju, a ne samo u molitvi. Čvrsto se nadamo i molimo da Papin posjet donese zraku svjetla i ohrabrenja za rast pozitivnih stvari, te da nas potakne da prekinemo s onim što priječi istinski kršćanski život – zaključio je biskup Franzelli. (kta/rv)