skup_franjevci.jpgU prigodi proslave 800. obljetnice utemeljenja Franjevačkog reda, u utorak 6. listopada u Hrvatskom domu Hercega Stjepana Kosače u Mostaru održan je cjelodnevni znanstveni simpozij "Franjevci i Hercegovina". Nazočnost Velimira Pleše, konzula RH, Ljube Bešlića, gradonačelnika Mostara, Vlade Majstorovića, rektora Sveučilišta, Josipa Jurčevića, povjesničara i predsjedničkog kandidata, te još mnogih uglednika pokazuje koliko je Franjevački red cijenjen u Hercegovini.

Čuj sv. Franjo nas – skladbom koju je izveo Zbor svete Cecilije, započeo je simpozij koji je organizirala Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM u suradnji s Provincijom Bosne Srebrene. Sudjelovanje 25 eminentnih poznavatelja franjevaca i njihova reda iz crkvenog, svjetovnog i političkog života pokušali su s različitih aspekata ocijeniti povijest, stradanja, misiju, književne i druge pokušaje te općenito rad ovog, u Hercegovini iznimno cijenjenog reda. Simpozij je otvorio dr. fra Ivan Sesar, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije, koji je nakon pozdrava govorio o teškim putovima franjevaca kroz proteklih 800 godina, posebice u ovim krajevima. «Oni koji su tuda prolazili, nisu ništa uzimali jedino kada ništa nisu imali uzeti. Uvijek su bila burna vremena, uvijek su postojale nevolje i prepreke na tom putu, ali naša je uloga uvijek ista».
Prof. dr. don Tomo Vukšić se ispričao što mons. dr. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski nije bio u mogućnosti sudjelovati na ovom simpoziju te je prenio njegove pozdrave, ističući da su franjevci tijekom višestoljetnog djelovanja na ovim prostorima bezuvjetno služili
Crkvi te da od svetoga Franje trebamo svi učiti. Skupu se obratio i konzul RH koji je, između ostalog, kazao – «I dok je još sveti Franjo bio u životu, njegovi su sljedbenici stigli i na hrvatske prostore u BiH, gdje su nazočni stoljećima. Oni su u silnom stradanjima naroda bili i ostali oni koji su pratili narod i nudili mu duhovnu podršku. Ali i čuvali mu vjeru, jezik i narodnu svijest. Zato i nije čudo da povjesničar hrvatskih franjevaca u 18. stoljeću Emerik Pavić pripisuje franjevcima uzrečicu ‘Kud Turčin ćordom, tud’ fratar torbom’. Gledajući svojim očima sve ono što mi je pruženo u ovom razdoblju života na prostorima Hercegovine, kao diplomat hrvatske države ovom prigodom svjedočim otvoreno da su u današnje vrijeme upravo franjevci i Hercegovina potrebni jedni drugima», zaključio je generalni konzul RH u Mostaru Velimir Pleša.
Počeci visokog školstva na ovim prostorima djelo su franjevaca – utemeljili su Franjevačku teologiju još 1895., istaknuo je rektor Sveučilišta dr. Vlado Majstorović. Nakon uvodnih obraćanja i pozdrava započeo je cjelodnevni rad sudionika simpozija, čija će izlaganja biti tiskana u zbornik, a koji će biti od iznimne koristi kao trajna uspomena na ono što su radili franjevci na ovim prostorima.

Na znanstvenom simpoziju, koji je organizirala Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM, predstavljena je i poštanska spomen-markica posvećena proslavi 800. godišnjice Franjevačkog reda. Prepoznatljivi motivi na spomen-markicama su franjevački pasić, prema kojem su, inače, franjevci prepoznatljivi, te stara crkva na Čerigaju koja je u svoje okrilje primila prve fratre koji su prije 165 godina stigli iz Kreševa. Nije nevažno spomenuti kako su svi fratri koji su pristigli na prostore Hercegovine, točnije skoro svi – osim jednoga, rođeni na prostorima Hercegovine. Sudionici znanstvenoga simpozija u Mostaru iskazali su veliku zahvalnost Hrvatskoj pošti, koja ja izdala prigodne markice. Nominalna vrijednost markice od 1 KM koja je već u službenoj uporabi. (kta/vl)

skup_franjevci.jpgU prigodi proslave 800. obljetnice utemeljenja Franjevačkog reda, u utorak 6. listopada u Hrvatskom domu Hercega Stjepana Kosače u Mostaru održan je cjelodnevni znanstveni simpozij "Franjevci i Hercegovina". Nazočnost Velimira Pleše, konzula RH, Ljube Bešlića, gradonačelnika Mostara, Vlade Majstorovića, rektora Sveučilišta, Josipa Jurčevića, povjesničara i predsjedničkog kandidata, te još mnogih uglednika pokazuje koliko je Franjevački red cijenjen u Hercegovini.

Čuj sv. Franjo nas – skladbom koju je izveo Zbor svete Cecilije, započeo je simpozij koji je organizirala Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM u suradnji s Provincijom Bosne Srebrene. Sudjelovanje 25 eminentnih poznavatelja franjevaca i njihova reda iz crkvenog, svjetovnog i političkog života pokušali su s različitih aspekata ocijeniti povijest, stradanja, misiju, književne i druge pokušaje te općenito rad ovog, u Hercegovini iznimno cijenjenog reda. Simpozij je otvorio dr. fra Ivan Sesar, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije, koji je nakon pozdrava govorio o teškim putovima franjevaca kroz proteklih 800 godina, posebice u ovim krajevima. «Oni koji su tuda prolazili, nisu ništa uzimali jedino kada ništa nisu imali uzeti. Uvijek su bila burna vremena, uvijek su postojale nevolje i prepreke na tom putu, ali naša je uloga uvijek ista».
Prof. dr. don Tomo Vukšić se ispričao što mons. dr. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski nije bio u mogućnosti sudjelovati na ovom simpoziju te je prenio njegove pozdrave, ističući da su franjevci tijekom višestoljetnog djelovanja na ovim prostorima bezuvjetno služili Crkvi te da od svetoga Franje trebamo svi učiti. Skupu se obratio i konzul RH koji je, između ostalog, kazao – «I dok je još sveti Franjo bio u životu, njegovi su sljedbenici stigli i na hrvatske prostore u BiH, gdje su nazočni stoljećima. Oni su u silnom stradanjima naroda bili i ostali oni koji su pratili narod i nudili mu duhovnu podršku. Ali i čuvali mu vjeru, jezik i narodnu svijest. Zato i nije čudo da povjesničar hrvatskih franjevaca u 18. stoljeću Emerik Pavić pripisuje franjevcima uzrečicu ‘Kud Turčin ćordom, tud’ fratar torbom’. Gledajući svojim očima sve ono što mi je pruženo u ovom razdoblju života na prostorima Hercegovine, kao diplomat hrvatske države ovom prigodom svjedočim otvoreno da su u današnje vrijeme upravo franjevci i Hercegovina potrebni jedni drugima», zaključio je generalni konzul RH u Mostaru Velimir Pleša.
Počeci visokog školstva na ovim prostorima djelo su franjevaca – utemeljili su Franjevačku teologiju još 1895., istaknuo je rektor Sveučilišta dr. Vlado Majstorović. Nakon uvodnih obraćanja i pozdrava započeo je cjelodnevni rad sudionika simpozija, čija će izlaganja biti tiskana u zbornik, a koji će biti od iznimne koristi kao trajna uspomena na ono što su radili franjevci na ovim prostorima.

Na znanstvenom simpoziju, koji je organizirala Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM, predstavljena je i poštanska spomen-markica posvećena proslavi 800. godišnjice Franjevačkog reda. Prepoznatljivi motivi na spomen-markicama su franjevački pasić, prema kojem su, inače, franjevci prepoznatljivi, te stara crkva na Čerigaju koja je u svoje okrilje primila prve fratre koji su prije 165 godina stigli iz Kreševa. Nije nevažno spomenuti kako su svi fratri koji su pristigli na prostore Hercegovine, točnije skoro svi – osim jednoga, rođeni na prostorima Hercegovine. Sudionici znanstvenoga simpozija u Mostaru iskazali su veliku zahvalnost Hrvatskoj pošti, koja ja izdala prigodne markice. Nominalna vrijednost markice od 1 KM koja je već u službenoj uporabi. (kta/vl)