caritas.jpgPosljednjih mjeseci u našim su domaćim sredstvima priopćavanja prevladavale vijesti o katastrofama – potresima, povodnjima, prometnim nesrećama i u zemlji i u inozemstvu. Ali među svima na ovom Globusu najviše je pozornosti privukao tragični potres u Republici Haiti u Srednjoj Americi, 12. siječnja ove godine.
Otočku je zemlju otkrio Cristoforo Colombo, 1492. Moglo je tada biti oko 300.000 domorodaca. Otoku je promijenjen tadašnji naziv u Hispaniola (mala Španjolska). Tijekom vremena otok je kristijaniziran. Španjolci i Francuzi dogovorili su 1697. i politički podijelili otok. Francuski je dio bio bogat šećerom. Oni su doveli stotine tisuća crnaca-robova iz Afrike da rade u proizvodnji šećera. Španjolci su prepustili Francuzima svoj dio ugovorom iz 1795. godine. Potkraj 18. stoljeća robovi su se pobunili i nakon 15-godišnje revolucije konačno 1804. zadobili slobodu i državu, ponovno nazvanu Haiti (zemlja visokih planina): prva država koja je zadobila slobodu i nezavisnost s većinskim crnačkim stanovništvom (27.500 km2). Službeni je jezik francuski, uz domaći haićanski kreolski.
Danas Republika Haiti ima, prema Annuario Pontificio 2009., tj. prema izvješćima mjesne Crkve, svega stanovništva oko 11 milijuna, od toga 7.205.000 katolika raspoređenih u deset biskupija u kojima djeluje deset dijecezanskih biskupa, dva pomoćna i pet umirovljenih. Haiti je danas jedna od najsiromašnijih zemalja na svijetu (godišnji bruto dohodak 790 dolara, ili 2 dolara po osobi na dan!). Potres je 12. siječnja pogodio otok i do sada, 14. siječnja, registrirano je oko 50.000 poginulih i mnoštvo nestalih. Pod razvalinama biskupskog ordinarijata u glavnom gradu Port-au-Princeu, prema katoličkoj agenciji Zenitu, poginuo je i nadbiskup Joseph S. Miot (koji je od 1997. do 2008. bio koadjutor, a onda preuzeo upravu nadbiskupije s 2.850.000 katolika). Kažu da je i katedrala u ruševinama. Nakon potresa nastao je opći kaos. Mnogi su ostali bez igdje ičega, i trebaju doslovno sve.
Evo prigode da se evanđeoski pokažemo kršćanima prema unesrećenima i da pomognemo koliko možemo, kao što smo učinili i u drugim sličnim situacijama (Kosovo, Šri Lanka, Kina itd.) i kao što i sami očekujemo kada i nas pogodi bič rata ili potresa.
Ovim, dakle, molim sve župnike hercegovačkih župa da u nedjelju, 24. siječnja, provedu sabirnu akciju na svim sv. Misama. I svi milodari koji se ukupe u župnim crkvama, na filijalama ili u župnim uredima neka se dostave Biskupijskom caritasu u Mostaru, koji će nastojati što prije sigurnim putem dostaviti svu kolektu na pravu adresu za potrebe stanovništva odnosno Crkve na Haitiju.
Unaprijed zahvaljujem na suradnji u ovom djelu milosrđa i na sve darovatelje zazivam osobit Božji blagoslov
Ratko Perić, biskup

caritas.jpgPosljednjih mjeseci u našim su domaćim sredstvima priopćavanja prevladavale vijesti o katastrofama – potresima, povodnjima, prometnim nesrećama i u zemlji i u inozemstvu. Ali među svima na ovom Globusu najviše je pozornosti privukao tragični potres u Republici Haiti u Srednjoj Americi, 12. siječnja ove godine.
Otočku je zemlju otkrio Cristoforo Colombo, 1492. Moglo je tada biti oko 300.000 domorodaca. Otoku je promijenjen tadašnji naziv u Hispaniola (mala Španjolska). Tijekom vremena otok je kristijaniziran. Španjolci i Francuzi dogovorili su 1697. i politički podijelili otok. Francuski je dio bio bogat šećerom. Oni su doveli stotine tisuća crnaca-robova iz Afrike da rade u proizvodnji šećera. Španjolci su prepustili Francuzima svoj dio ugovorom iz 1795. godine. Potkraj 18. stoljeća robovi su se pobunili i nakon 15-godišnje revolucije konačno 1804. zadobili slobodu i državu, ponovno nazvanu Haiti (zemlja visokih planina): prva država koja je zadobila slobodu i nezavisnost s većinskim crnačkim stanovništvom (27.500 km2). Službeni je jezik francuski, uz domaći haićanski kreolski.
Danas Republika Haiti ima, prema Annuario Pontificio 2009., tj. prema izvješćima mjesne Crkve, svega stanovništva oko 11 milijuna, od toga 7.205.000 katolika raspoređenih u deset biskupija u kojima djeluje deset dijecezanskih biskupa, dva pomoćna i pet umirovljenih. Haiti je danas jedna od najsiromašnijih zemalja na svijetu (godišnji bruto dohodak 790 dolara, ili 2 dolara po osobi na dan!). Potres je 12. siječnja pogodio otok i do sada, 14. siječnja, registrirano je oko 50.000 poginulih i mnoštvo nestalih. Pod razvalinama biskupskog ordinarijata u glavnom gradu Port-au-Princeu, prema katoličkoj agenciji Zenitu, poginuo je i nadbiskup Joseph S. Miot (koji je od 1997. do 2008. bio koadjutor, a onda preuzeo upravu nadbiskupije s 2.850.000 katolika). Kažu da je i katedrala u ruševinama. Nakon potresa nastao je opći kaos. Mnogi su ostali bez igdje ičega, i trebaju doslovno sve.
Evo prigode da se evanđeoski pokažemo kršćanima prema unesrećenima i da pomognemo koliko možemo, kao što smo učinili i u drugim sličnim situacijama (Kosovo, Šri Lanka, Kina itd.) i kao što i sami očekujemo kada i nas pogodi bič rata ili potresa.
Ovim, dakle, molim sve župnike hercegovačkih župa da u nedjelju, 24. siječnja, provedu sabirnu akciju na svim sv. Misama. I svi milodari koji se ukupe u župnim crkvama, na filijalama ili u župnim uredima neka se dostave Biskupijskom caritasu u Mostaru, koji će nastojati što prije sigurnim putem dostaviti svu kolektu na pravu adresu za potrebe stanovništva odnosno Crkve na Haitiju.
Unaprijed zahvaljujem na suradnji u ovom djelu milosrđa i na sve darovatelje zazivam osobit Božji blagoslov
Ratko Perić, biskup