knjiga__o_stepincu.jpgZagreb, (IKA) – Knjiga „Blaženi Alojzije Stepinac – baština koja obvezuje" zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića predstavljena je u srijedu, 17. rujna u dvorani Vijenac Nadbiskupskog pastoralnog instituta u Zagrebu. U knjizi su objavljene homilije koje je na Stepinčevo od 1998. do 2008. godine izgovorio kardinal Josip Bozanić, kao i pastirsko pismo "Najsvjetliji lik Crkve Božje u Hrvata" koje je kardinal Bozanić napisao u povodu 100. obljetnice rođenja tada još sluge Božjega kardinala Alojzija Stepinca. Knjiga je objavljena u nakladi Glasa Koncila i Kršćanske sadašnjosti. Na početku predstavljanja prikazan je film o procesu i presudi nadbiskupu Alojziju Stepincu, a koji je nastao kao rezultat propagandističkog režima FNRJ, te je kao takav bio prikazan u svim hrvatskim gradovima i selima.
Ravnatelj Kršćanske sadašnjosti dr. Adalbert Rebić zahvalio je na ukazanom povjerenju i sunakladništvu, jer je Alojzije Stepinac bio čovjek od pera i riječi. Pisao je, govorio i napisano i izgovoreno objavljivao. Obje izdavačke kuće objavile su niz knjiga o njemu, rekao je dr. Rebić te je posjetio i na zanimanje inozemnih medija o životu nadbiskupa Stepinca i o njegovoj smrti. Istaknuo je kako su ti dani bili milosni i obvezujući, jer je to uistinu baština koja obvezuje.

Predsjednik HBK đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić koji je i autor predgovora knjizi, uvodno je pojasnio važnost homilije kao dijela liturgije. Osvrćući se na knjigu, rekao je kako su tu sakupljene riječi zagrebačkog nadbiskupa učitelja koji naučava i usmjerava život biskupijske zajednice pa i šire. Podsjetio je kako je kardinal Franjo Kuharić od početka svoje nadbiskupske službe svake godine o spomendanu Alojzija Stepinca predvodio misu te u svojim homilijama hrabro ocrtavao lik blaženika. Nakon tih propovijedi vrlo često je dolazilo do zahlađenja odnosa između države i Crkve. Nadbiskup Srakić istaknuo je kako i danas značajno mjesto u naviještanju evanđelja imaju homilije. Kad propovjednik održi sjajnu teološku homiliju jedva se tko na nju osvrne. Ali ako se kritički osvrne na aktualno društveno-političko stanje, mediji budu puni osvrta i rečenica izvučenih iz konteksta. Nadalje, istaknuo je kako je kardinal Bozanić nastavio praksu svoga prethodnika, i u homilijama isticao vrednote koje pristaju na liku blaženika kao što su Crkva, mučeništvo, nada, vjera, domovina, istina, kultura, ljudsko dostojanstvo, obitelj, pravednost, savjest, solidarnost. Kardinal Bozanić u svojim homilijama shvaća ozbiljnost trenutka života u kojem živimo i potrebe osvrnuti se na to. On u svojim homilijama predočuje baštinu svjedočanstva i života blaženoga Alojzija Stepinca.

Povjesničar suvremene hrvatski povijesti dr. Mario Jareb istaknuo je da ova knjiga premda nije povijesna, može biti zanimljiva svakom povjesničaru, jer sadržaj ne svjedoči samo o liku Stepinca i njegovu vremenu, homilije mogu biti vrijedan izvor i o vremenu u kojem su nastajale. Zanimljivo je i to da je kardinal Bozanić od početka, tj. pastirskoga pisma do ovogodišnje homilije upozoravao na neke pojave osporavanja Stepinčevoga lika i njegova djelovanja, posebice u vrijeme II. svjetskoga rata. U homilijama nalazimo elemente upozorenja na te neprihvatljive napade na Stepinca. Kako je sam Stepinac za suđenja shvatio da to nije napad samo na njega već i na Katoličku Crkvu, tako napadi koji dolaze i tijekom ovih deset godina također smjeraju i na Crkvu, kazao je. Dr. Jareb je potom objasnio razine tih napada, koji su na neki način kulminirali u proljeće ove godine kada je skupina ljudi krenula u izdanje pretiska tzv. zloglasnih dokumenata o protunarodnoj djelatnosti jednog dijela katoličkog klera u poslijeratno vrijeme. Kardinal Bozanić u homiliji 2008. godine kao da je tako nešto predvidio, pa stoga dr. Jareb smatra da je vrijednost knjige i u tom ozračju suvremenosti.

Novinar i publicist Tihomir Dujmović je svratio pozornost na neke detalje koje su mediji preskočili, jer se „nažalost mora konstatirati da hrvatski mediji u prenošenju tih propovijedi često nisu razabirali poruke". Tako je podsjetio na propovijed iz 2002. godine kada kardinal Bozanić upozorava na nepreživjeli komunistički mentalitet. Propovijed kao poticaj otvaranja dijaloga o toj temi nije uspio, jer mediji ni društvo nisu bili spremni za taj dijalog. Činjenica da se u uspomeni na bl. Stepinca još uvijek mora otkrivati i boriti se protiv komunističkog nasljeđa relativna je realnost koju hrvatski mediji i dalje prešućuju. Danas premda živimo u hrvatskoj državi i dalje se zaobilazi pojmove poput domovina, dom, obitelj, dobro i činiti dobro nasuprot zla, davati a ne uzimati. Kardinal Bozanić povezuje te teme sa značenjem svega onoga što donosi bl. Stepinac.

Ravnatelj Glasa Koncila Nedjeljko Pintarić kazao je da knjiga predstavlja teme i sve ono što je o blagdanu Stepinčeva izgovorio kardinal Bozanić koji ističe da je Stepinčevo „spomendan hrvatskih katolika". Podsjetio je kako se tijekom niza godina nije moglo javno čitati i čuti o Stepincu. Glas Koncila je o 10. obljetnici smrti, 1970. godine odlučio objaviti tekstove o njegovu životu i smrti. No taj broj je bio zabranjen, a sjemeništarci su iz njega morali kidati 9. stranicu, kako bi novine ipak mogle doći do vjernika. Svojim kasnijim izdanjima i prilozima Glas Koncila je nastojao da hrvatski narod sazna istinu o Stepincu. Pintarić je podsjetio i na knjigu Celestina Tomića „Moć pisane riječi" u kojoj on Stepinca naziva „mučenikom katoličkoga tiska". Da je uistinu on to bio, svjedoči i da su oduzete sve novine i tiskare, a prvi počeci katoličkog novinskog izdavaštva počinju tek 60-tih godina kada se pojavio Glasnik sv. Antuna, a kasnije i Glas s koncila.

Autor knjige kardinal Bozanić je u kratkom obraćanju zahvalio izdavačima što su smatrali korisnim skupiti propovijedi i pastirsko pismo i objaviti u jednoj knjizi. Istaknuo je da, ako vjernički gledamo i sadašnjost i prošlost, vidimo da je Bog onaj koji je sve predvidio i u posebnim vremenima daje posebne darove. Tako je i bl. Alojzije dar našem narodu. Predstavljanju knjige nazočili su i apostolski nuncij u RH nadbiskup Mario Roberto Cassari, varaždinski biskup Josip Mrzljak, zagrebački pomoćni biskupi Vlado Košić, Valentin Pozaić i Ivan Šaško, provincijali i provincijalke redovničkih zajednica, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, profesori KBF-a te brojni vjernici laici.

knjiga__o_stepincu.jpgZagreb, (IKA) – Knjiga „Blaženi Alojzije Stepinac – baština koja obvezuje" zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića predstavljena je u srijedu, 17. rujna u dvorani Vijenac Nadbiskupskog pastoralnog instituta u Zagrebu. U knjizi su objavljene homilije koje je na Stepinčevo od 1998. do 2008. godine izgovorio kardinal Josip Bozanić, kao i pastirsko pismo "Najsvjetliji lik Crkve Božje u Hrvata" koje je kardinal Bozanić napisao u povodu 100. obljetnice rođenja tada još sluge Božjega kardinala Alojzija Stepinca. Knjiga je objavljena u nakladi Glasa Koncila i Kršćanske sadašnjosti. Na početku predstavljanja prikazan je film o procesu i presudi nadbiskupu Alojziju Stepincu, a koji je nastao kao rezultat propagandističkog režima FNRJ, te je kao takav bio prikazan u svim hrvatskim gradovima i selima.
Ravnatelj Kršćanske sadašnjosti dr. Adalbert Rebić zahvalio je na ukazanom povjerenju i sunakladništvu, jer je Alojzije Stepinac bio čovjek od pera i riječi. Pisao je, govorio i napisano i izgovoreno objavljivao. Obje izdavačke kuće objavile su niz knjiga o njemu, rekao je dr. Rebić te je posjetio i na zanimanje inozemnih medija o životu nadbiskupa Stepinca i o njegovoj smrti. Istaknuo je kako su ti dani bili milosni i obvezujući, jer je to uistinu baština koja obvezuje.

Predsjednik HBK đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić koji je i autor predgovora knjizi, uvodno je pojasnio važnost homilije kao dijela liturgije. Osvrćući se na knjigu, rekao je kako su tu sakupljene riječi zagrebačkog nadbiskupa učitelja koji naučava i usmjerava život biskupijske zajednice pa i šire. Podsjetio je kako je kardinal Franjo Kuharić od početka svoje nadbiskupske službe svake godine o spomendanu Alojzija Stepinca predvodio misu te u svojim homilijama hrabro ocrtavao lik blaženika. Nakon tih propovijedi vrlo često je dolazilo do zahlađenja odnosa između države i Crkve. Nadbiskup Srakić istaknuo je kako i danas značajno mjesto u naviještanju evanđelja imaju homilije. Kad propovjednik održi sjajnu teološku homiliju jedva se tko na nju osvrne. Ali ako se kritički osvrne na aktualno društveno-političko stanje, mediji budu puni osvrta i rečenica izvučenih iz konteksta. Nadalje, istaknuo je kako je kardinal Bozanić nastavio praksu svoga prethodnika, i u homilijama isticao vrednote koje pristaju na liku blaženika kao što su Crkva, mučeništvo, nada, vjera, domovina, istina, kultura, ljudsko dostojanstvo, obitelj, pravednost, savjest, solidarnost. Kardinal Bozanić u svojim homilijama shvaća ozbiljnost trenutka života u kojem živimo i potrebe osvrnuti se na to. On u svojim homilijama predočuje baštinu svjedočanstva i života blaženoga Alojzija Stepinca.

Povjesničar suvremene hrvatski povijesti dr. Mario Jareb istaknuo je da ova knjiga premda nije povijesna, može biti zanimljiva svakom povjesničaru, jer sadržaj ne svjedoči samo o liku Stepinca i njegovu vremenu, homilije mogu biti vrijedan izvor i o vremenu u kojem su nastajale. Zanimljivo je i to da je kardinal Bozanić od početka, tj. pastirskoga pisma do ovogodišnje homilije upozoravao na neke pojave osporavanja Stepinčevoga lika i njegova djelovanja, posebice u vrijeme II. svjetskoga rata. U homilijama nalazimo elemente upozorenja na te neprihvatljive napade na Stepinca. Kako je sam Stepinac za suđenja shvatio da to nije napad samo na njega već i na Katoličku Crkvu, tako napadi koji dolaze i tijekom ovih deset godina također smjeraju i na Crkvu, kazao je. Dr. Jareb je potom objasnio razine tih napada, koji su na neki način kulminirali u proljeće ove godine kada je skupina ljudi krenula u izdanje pretiska tzv. zloglasnih dokumenata o protunarodnoj djelatnosti jednog dijela katoličkog klera u poslijeratno vrijeme. Kardinal Bozanić u homiliji 2008. godine kao da je tako nešto predvidio, pa stoga dr. Jareb smatra da je vrijednost knjige i u tom ozračju suvremenosti.

Novinar i publicist Tihomir Dujmović je svratio pozornost na neke detalje koje su mediji preskočili, jer se „nažalost mora konstatirati da hrvatski mediji u prenošenju tih propovijedi često nisu razabirali poruke". Tako je podsjetio na propovijed iz 2002. godine kada kardinal Bozanić upozorava na nepreživjeli komunistički mentalitet. Propovijed kao poticaj otvaranja dijaloga o toj temi nije uspio, jer mediji ni društvo nisu bili spremni za taj dijalog. Činjenica da se u uspomeni na bl. Stepinca još uvijek mora otkrivati i boriti se protiv komunističkog nasljeđa relativna je realnost koju hrvatski mediji i dalje prešućuju. Danas premda živimo u hrvatskoj državi i dalje se zaobilazi pojmove poput domovina, dom, obitelj, dobro i činiti dobro nasuprot zla, davati a ne uzimati. Kardinal Bozanić povezuje te teme sa značenjem svega onoga što donosi bl. Stepinac.

Ravnatelj Glasa Koncila Nedjeljko Pintarić kazao je da knjiga predstavlja teme i sve ono što je o blagdanu Stepinčeva izgovorio kardinal Bozanić koji ističe da je Stepinčevo „spomendan hrvatskih katolika". Podsjetio je kako se tijekom niza godina nije moglo javno čitati i čuti o Stepincu. Glas Koncila je o 10. obljetnici smrti, 1970. godine odlučio objaviti tekstove o njegovu životu i smrti. No taj broj je bio zabranjen, a sjemeništarci su iz njega morali kidati 9. stranicu, kako bi novine ipak mogle doći do vjernika. Svojim kasnijim izdanjima i prilozima Glas Koncila je nastojao da hrvatski narod sazna istinu o Stepincu. Pintarić je podsjetio i na knjigu Celestina Tomića „Moć pisane riječi" u kojoj on Stepinca naziva „mučenikom katoličkoga tiska". Da je uistinu on to bio, svjedoči i da su oduzete sve novine i tiskare, a prvi počeci katoličkog novinskog izdavaštva počinju tek 60-tih godina kada se pojavio Glasnik sv. Antuna, a kasnije i Glas s koncila.

Autor knjige kardinal Bozanić je u kratkom obraćanju zahvalio izdavačima što su smatrali korisnim skupiti propovijedi i pastirsko pismo i objaviti u jednoj knjizi. Istaknuo je da, ako vjernički gledamo i sadašnjost i prošlost, vidimo da je Bog onaj koji je sve predvidio i u posebnim vremenima daje posebne darove. Tako je i bl. Alojzije dar našem narodu. Predstavljanju knjige nazočili su i apostolski nuncij u RH nadbiskup Mario Roberto Cassari, varaždinski biskup Josip Mrzljak, zagrebački pomoćni biskupi Vlado Košić, Valentin Pozaić i Ivan Šaško, provincijali i provincijalke redovničkih zajednica, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, profesori KBF-a te brojni vjernici laici.