bededikt_xvi.jpgNakon što je prošle srijede tijekom opće audijencije predstavio vjernicima lik pape Grgura Velikog, Benedikt XVI. se danas osvrnuo na njegovo djelo istaknuvši kako je razumijevanje bez djela ništavno. Između shvaćanja i djelovanja mora biti "skladno upotpunjavanje", rekao je Papa, osvrćući se na spise sv. Grgura Velikog, Pape koji je živio i djelovao krajem 6. stoljeća, istaknuvši posebno njegovu intelektualnu poniznost. Prema Papinom mišljenju upravo je intelektualna poniznost glavno pravilo za onoga koji želi produbiti nadnaravnu stvarnost, polazeći od Svetog pisma. Naravno da poniznost ne isključuje ozbiljan studij, ali ovaj mora biti tako usmjeren da postane plodan, rekao je papa Ratzinger mnoštvu okupljenih hodočasnika na Trgu sv. Petra. Sv. Grgur Veliki, crkveni otac i naučitelj, često podsjeća u svojim spisima na potrebu te poniznosti, koja ga je pratila u njegovom građanskom i crkvenom životu. Prema mišljenju Pape potrebno je uvijek imati pred očima parove kao što su znati i činiti, govoriti i živjeti, poznavati i djelovati. Ti parovi podsjećaju na ključne vidike ljudskog života kao što su upravo riječ i djelovanje, što bi se moralo nadopunjavati, ali se često nažalost suprotstavljaju. Idealno bi bilo skladno ostvariti i upotpuniti riječ i djelo, misli i obveze, molitvu i dužnosti vlastitog položaja. Benedikt XVI. je dodao kako je svakog dana potrebno otkriti i priznati vlastitu bijedu, biti dakle ponizan i razmišljati o vlastitim nesposobnostima, što znači biti ponizan. Čovjek mora biti svjestan svega onoga što je promašio, umjesto da se zaustavlja na počinjenom dobru. Poniznost je glavna krepost svakog biskupa, rekao je papa Ratzinger, primijetivši kako je sv Grgur Veliki u duši ostao monah. Prije nego je jednoglasno bio izabran za Papu pripadao je benediktinskoj zajednici. Približiti se Svetom pismu kako bi čovjek jednostavno udovoljio vlastitoj znatiželji znači, zaključio je Papa svoje razmišljanje o Grguru Velikom, autoru brojnih teoloških, duhovnih, pastoralnih spisa i pisama, popustiti napastima oholosti i izložiti se riziku da čovjek skrene u krivovjerje.
Obraćajući se hrvatskim
hodočasnicima, a osobito vjernicima iz Lupoglava, Papa ih je pozvao da raspiruju milosne darove Božje kako bi u snazi Duha, bez straha i s ljubavlju, služili Gospodinu i njegovoj Crkvi. (kta/ika)

bededikt_xvi.jpgNakon što je prošle srijede tijekom opće audijencije predstavio vjernicima lik pape Grgura Velikog, Benedikt XVI. se danas osvrnuo na njegovo djelo istaknuvši kako je razumijevanje bez djela ništavno. Između shvaćanja i djelovanja mora biti "skladno upotpunjavanje", rekao je Papa, osvrćući se na spise sv. Grgura Velikog, Pape koji je živio i djelovao krajem 6. stoljeća, istaknuvši posebno njegovu intelektualnu poniznost. Prema Papinom mišljenju upravo je intelektualna poniznost glavno pravilo za onoga koji želi produbiti nadnaravnu stvarnost, polazeći od Svetog pisma. Naravno da poniznost ne isključuje ozbiljan studij, ali ovaj mora biti tako usmjeren da postane plodan, rekao je papa Ratzinger mnoštvu okupljenih hodočasnika na Trgu sv. Petra. Sv. Grgur Veliki, crkveni otac i naučitelj, često podsjeća u svojim spisima na potrebu te poniznosti, koja ga je pratila u njegovom građanskom i crkvenom životu. Prema mišljenju Pape potrebno je uvijek imati pred očima parove kao što su znati i činiti, govoriti i živjeti, poznavati i djelovati. Ti parovi podsjećaju na ključne vidike ljudskog života kao što su upravo riječ i djelovanje, što bi se moralo nadopunjavati, ali se često nažalost suprotstavljaju. Idealno bi bilo skladno ostvariti i upotpuniti riječ i djelo, misli i obveze, molitvu i dužnosti vlastitog položaja. Benedikt XVI. je dodao kako je svakog dana potrebno otkriti i priznati vlastitu bijedu, biti dakle ponizan i razmišljati o vlastitim nesposobnostima, što znači biti ponizan. Čovjek mora biti svjestan svega onoga što je promašio, umjesto da se zaustavlja na počinjenom dobru. Poniznost je glavna krepost svakog biskupa, rekao je papa Ratzinger, primijetivši kako je sv Grgur Veliki u duši ostao monah. Prije nego je jednoglasno bio izabran za Papu pripadao je benediktinskoj zajednici. Približiti se Svetom pismu kako bi čovjek jednostavno udovoljio vlastitoj znatiželji znači, zaključio je Papa svoje razmišljanje o Grguru Velikom, autoru brojnih teoloških, duhovnih, pastoralnih spisa i pisama, popustiti napastima oholosti i izložiti se riziku da čovjek skrene u krivovjerje.
Obraćajući se hrvatskim hodočasnicima, a osobito vjernicima iz Lupoglava, Papa ih je pozvao da raspiruju milosne darove Božje kako bi u snazi Duha, bez straha i s ljubavlju, služili Gospodinu i njegovoj Crkvi. (kta/ika)