benedkit_16.jpgPapa Benedikt XVI. je prvi put u svom pontifikatu bio u posjeti Sjedinjenim Američkim Državama. Pastoralni pohod čije je geslo bilo: "Krist naša nada" trajao je od 15. do 21. travnja. Po mnogočemu je bio znakovit i nadasve zanimljiv.
Kronologija događaja vodi nas u washingtonsku vojnu zračnu luku Andrews gdje je Papu, mimo uobičajenog protokola, dočekao američki predsjednik George W. Bush. Uz njega dobrodošlicu Svetom Ocu je poželio i predsjednik BK SAD-a kardinal Francis E. George, apostolski nuncij u SAD-u nadbiskup Pietro Sambi, washingtonski nadbiskup Donald W. Wuerl i američka veleposlanica pri Svetoj Stolici Mary Ann Glendon.
Potom se Papa automobilom odvezao u apostolsku nuncijaturu u Washingtonu gdje je boravio prva tri dana svoga pohoda SAD-u.

Papa i Bush

"Poštivanje dostojanstva osobe, obrana i promicanje života, brak i obitelj, odgoj budućih naraštaja, ljudska prava i vjerska sloboda, održivi razvoj i borba protiv siromaštva i pandemija, osobito u Africi", to su, kako se ističe u zajedničkom priopćenju Svete Stolice i Bijele kuće, bile teme razgovora pape Benedikta XVI. i američkog predsjednika Georga W. Busha u Bijeloj kući tijekom Papina posjeta predsjedniku SAD-a 16. travnja. Govoreći o borbi protiv siromaštva i bolesti, Papa je izrazio zahvalnost zbog značajnih financijskih sredstava koje SAD izdvaja u te svrhe. Benedikt XVI. i predsjednik Bush ponovno su potvrdili kako potpuno odbacuju terorizam i manipulaciju religijom za opravdavanje nemoralnih i nasilnih čina protiv nevinih te su se složili da je potrebno na terorizam odgovoriti primjerenim sredstvima koja poštuju osobu i njezina prava. Također, dosta vremena su posvetili razgovoru o Bliskom istoku, posebno rješavanju izraelsko-palestinskog sukoba na takav način da u budućnosti dvije države žive jedna pored druge u miru i sigurnosti te su izrazili svoju potporu suverenitetu i neovisnosti Libanona kao i zajedničku zabrinutost zbog stanja u Iraku, napose zbog teškog položaja tamošnjih kršćanskih zajednica. Primajući Papu, predsjednik Bush mu je u ime svih Amerikanaca čestitao 81. rođendan i zahvalio na njegovu duhovnom i moralnom vodstvu koje pruža čitavoj ljudskoj obitelji te mu poželio, svaki uspjeh u njegovu apostolskom putovanju.

U Bijeloj kući

Svečani doček papi Benediktu XVI., priređen je 16. travnja uz najviše državne počasti na Južnom travnjaku ispred Bijele kuće. gdje su ga došli pozdraviti predstavnici političkog i civilnog života u SAD-u, američki kardinali i biskupi te oko 13.000 uzvanika. Do pozornice na kojoj se održavao svečani program dobrodošlice i s koje je Benedikt XVI. uputio svoj prvi govor na ovom apostolskom putovanju Papu je osobno dopratio američki predsjednik pozdravivši ga na latinskom: Pax tecum (Mir s tobom).
«Sretan sam što sam gost svih Amerikanaca. Dolazim kao prijatelj i navjestitelj evanđelja, koji veoma cijeni ovo mnogostrano pluralističko društvo. Američki katolici dali su, i nastavljaju davati, svoj vrsni prilog životu svoje zemlje», rekao je Papa na engleskom jeziku. Istaknuo je kako su povijest SAD-a i njezina težnja za slobodom bili vezani uz "moralni red utemeljen na vladavini Boga stvoritelja". Tvorci američkog Ustava polazili su od toga uvjerenja kada su proglasili "po sebi očitu istinu" da su ljudi stvoreni jednaki i urešeni neotuđivim pravima, utemeljenim na naravnom Božjem zakonu.

Misno slavlje u Washingtonu

Papa je predvodio 17. travnja misno slavlje na stadionu National’s Park u Washingtonu zajedno s 14 kardinala, više stotina biskupa i 1300 svećenika. Na stadionu je bilo oko 46.000 vjernika, a potražnja za ulaznicama bila je dvostruko veća. Papa je u homiliji između ostalog rekao:
«Ovo je vrijeme puno obećanja, jer vidimo da se na razne načine zbližava ljudska obitelj, bivajući sve više međuovisna. Ali istodobno vidimo znakove zabrinjavajućega srozavanja samih temelja društva: znakove otuđivanja, srdžbe i suprotstavljanja u brojnim našim suvremenicima; rastuće nasilje, slabljenje moralnoga osjećaja, bezobzirnost u društvenim odnosima i povećano zaboravljanje Boga.
Isto se to osjeća i u Crkvi koja u brojnim čvrstim župama i živim pokretima, te zanosu mladih prema vjeri vidi ogromna obećanja, ali istovremeno doživljava, često na bolan način, nazočnost nutarnjih podjela i strančarenja, te zaprepašteno otkriva kako su brojni kršćani, umjesto da u svijetu djeluju poput duhovnoga kvasca, skloni prihvatiti držanja protivna evanđeoskoj istini».
Dvosatno euharistijsko slavlje služeno na engleskom, španjolskom te na azijskim i afričkim jezicima odrazilo je raznolikost katoličke zajednice u Americi koja okuplja oko 70 milijuna vjernika. Stadionom je dominirao visoki oltar sa zlatnim zastorom i križem, misa je prenošena i na velikom zaslonu. Pratio ju je orkestar od 45 glazbenika i zbor s 570 članova koji je pjevao na 10 jezika. Među pjevačima su bile i operne zvijezde Placido Domingo i Dancye Graves.

Susret s katoličkim odgojiteljima

Papa Benedikt XVI. je 17. travnja posjetio Američko katoličko sveučilište u Washingtonu te se u sveučilišnom centru Edward J. Pryzbyla susreo s oko 400 predstavnika katoličkih škola iz cijele zemlje. Katoličke odgojitelje pozvao je na "izoštravanje njihova kršćanskoga profila", ističući obvezu i privilegiju odgojitelja podučavati i svjedočiti katolički nauk, javno svjedočiti kršćansku poruku u nastavi i izvan nje. Odstupanje od toga slabi katolički identitet i udaljava nas od slobode te neizbježno vodi pomutnji, bilo moralnoj, intelektualnoj ili duhovnoj. Nužno je pomoći mladima jačati osobnu blizinu s Kristom i hrabriti ih na djelatnu suradnju u kršćanskoj zajednici, poručio je Papa i pozvao američke katolike da velikodušno i ustrajno podupiru crkvene obrazovne ustanove.
Papu je na sveučilišnom kampusu povicima i pljeskom oduševljeno pozdravilo više stotina studenata. Premda su mnogi uoči Papina dolaska nagađali da bi baš ovaj njegov govor mogao biti osobito oštar i kritički, Benedikt XVI. bio je vrlo srdačan, obrativši se katoličkim odgajateljima kao "nositeljima istine" te im izrazio duboku zahvalnost za njihovo nesebično zalaganje i predanost.
Papa je sveučilištu darovao dragocjeni faksimil kodeksa "Bodmer VIII" s prelaska 3. i 4. stoljeća, s komentarom koji je napisao kardinal Carlo Maria Martini. Riječ je o prvom njegovom znanstvenom radu objavljenom nakon što je 2002. napustio vodstvo Milanske nadbiskupije. Uvod je, pak, napisao sam Benedikt XVI., još kao kardinal Joseph Ratzinger.

Međureligijski susret u Washingtonu

Papa se susreo 17. travnja u kulturnom centru Ivan Pavao II. u Washingtonu s oko 200 predstavnika Židova, muslimana, budista, Hindusa i džainizma. Papa je upozorio da se susret i dijalog ne smiju promatrati samo kao sredstvo međusobnog razumijevanja među religijama, jer međureligijski dijalog istodobno je put kojim se služi cijelom društvu. Bolje međusobno poznavanje olakšava prepoznavanje zajedničkih etičkih vrednota, a svijet očekuje zajedničko svjedočenje za te vrednote, poručio je Papa.
Benedikt XVI. govorio je i o velikoj odgovornosti vjerskih vođa. Vjerske zajednice moraju društvo osposobiti za duboko poštovanje prema čovjekovu životu, zajamčiti da se ljudsko dostojanstvo prepoznaje i cijeni. Zadaća im je također zauzimati se za mir i pravednost. Nakon svečanosti Benedikt XVI. se posebno susreo s tridesetak predstavnika židovstva i svakome čestitao Pesah i uručio im i svoju poruku za taj blagdan. Centar Ivan Pavao II. otvoren je godine 2001., kao mjesto proučavanja djela pape Wojtyle, osobito zauzimanja za međureligijski dijalog.

Govor u sjedištu Ujedinjenih naroda

Papa Benedikt XVI. je 18 travnja nakon jutarnje mise u kapeli apostolske nuncijature u Washingotnu uputio u sjedište Ujedinjenih naroda gdje su ga dočekali glavni tajnik Ban Ki-moon. Nakon privatnoga razgovora s glavnim tajnikom Banom Ki-munom, Benedikt XVI. pred predstavnicima 192 države zahvalio je predsjedniku Opće skupštine i glavnom tajniku na riječima dobrodošlice i pozivu da posjeti središnje urede Organizacije Ujedinjenih naroda, potom je pozdravio nazočne veleposlanike i diplomatsko osoblje država članica uključujući narode koje predstavljaju. Osvrnuvši se na cilj i poslanje Ujedinjenih naroda, rekao je kako narodi od Organizacije očekuju da bude vjerna nadahnuću koje je vodilo njezino ustanovljenje, da bude središte usklađivanja djelovanja narodâ u postizanju zajedničkih ciljeva: mira i razvoja. Poput pape Ivana Pavla II. koji je 1995. godine s iste govornice rekao da bi Organizacija trebala biti „moralno središte, u kojem se svi narodi svijeta osjećaju kod svoje kuće, razvijajući zajedničku svijest kako su, tako reći, jedna obitelj narodâ.
Načela na kojima se temelji Organizacija – želja za mirom, traženje pravde, poštovanje dostojanstva ljudske osobe, humanitarna suradnja i potpora – očituju prave čežnje ljudskoga duha i čine ideale koji bi trebali biti osnova međunarodnih odnosa.

Ekumenski susret u New Yorku

Papa je predvodio 18. travnja ekumensku molitvu u crkvi Sv. Josipa u New Yorku s oko 250 predstavnika američkih ekumenskih organizacija i kršćanskih Crkava i zajednica. Bio je to jednostavan, ali vrlo srdačan susret u crkvici koja je utemeljena kao njemačka župa u doba najvećega vala iseljeništva iz Njemačke u SAD. Tim je susretom Sveti Otac želio izraziti zahvalnost raznim nacionalnim ekumenskim tijelima za njihovo neprocjenjivo djelovanje, vrlo cijenjeno u svijetu. Pritom je istaknuo potrebu kršćanskoga svjedočenja koje je vjerno Evanđelju. U svijetu koji je sve više globaliziran, ali u kojemu se povećavaju podjele i individualizam, svjedočanstvo jedinstva kršćanske zajednice i njezina obilježja da je samo jedno srce i jedna duša, imalo bi veliku snagu privlačnosti, poručio je Papa. Nakon govora, Papa je razmijenio nekoliko riječi sa svakim od predstavnika deset zajednica, među kojima je bila i Bernice King, kći Martina Luthera Kinga, vođe pokreta za građanska prava.

Tri godine na čelu Crkve

Prije tri godine, 19. travnja, kardinal Ratzinger izabran je za Petrova nasljednika, stoga je Benedikt XVI. sv. misu na taj dan sa svećenicima, redovnicima i redovnicama u njujorškoj katedrali prikazao za opću Crkvu. Govoreći o apostolskoj vjeri utemeljenoj na Kristovu uskrsnuću, Papa se biskupima, svećenicima i redovnicima obratio riječima: Gospodin vas je odabrao, odgovorili ste na njegov poziv stoga svoj život posvećujte traženju svetosti, naviještanju evanđelja i izgradnji Crkve u vjeri, nadi i ljubavi. Ušli ste u trajnu baštinu vjere i dobrih dijela. Poslanje Crkve u ovoj zemlji uvijek je „iz svih naroda pod nebom" u duhovno jedinstvo privlačilo ljude koji su mnoštvom svojih darova obogaćivali Kristovo tijelo.
Govoreći o sadašnjim izazovima rekao je kako smo pozvani naviještati i utjeloviti poruku nade u svijet u kojemu često izgleda da sebičnost, pohlepa nasilje i cinizam guše krhki rast milosti u srcu naroda. Možda smo izgubili iz vidika kako smo pozvani naviještati radost vjere i Božje ljubavi u društvu u kojem brojni Crkvu smatraju legalističkom i institucionalnom – upozorio je Papa iskoristivši sklad gotičkoga sklopa katedrale u pojašnjavanju temeljnih vidika našega zvanja unutar jedinstva Mističnoga tijela.

Molitva na mjestu velikog stradanja

Papa je 20 travnja posjetio Ground Zero, mjesto gdje su bili tornjevi porušeni u terorističkome napadu na Ameriku 11. rujna 2001. godine. Papu je dopratio njujorški nadbiskup, kardinal Edward Egan, a dočekali su ga njujorški gradonačelnik Michael Bloomberg, upravitelji New Yorka i New Jerseya, 24 predstavnika vatrogasaca, civilne zaštite i policije, te ranjeni i rodbina žrtava. Sveti je Otac nakon izmoljene molitve zapalio svijeću te svima udijelio apostolski blagoslov. O Bože ljubavi, milosti i pomirenja, svrati svoj pogled na nas, narod brojnih vjera i različitih tradicija, koji smo danas okupljeni na ovome mjestu, pozornici nevjerojatnoga nasilja i bola. Molimo Te, da u svojoj dobroti udijeliš vječnu svjetlost i mir svima koji su preminuli na ovome mjestu…. Papa se spomenuo svih koji su žrtve ove tragedije samo zato što su ih njihov posao i njihova služba 11. rujna 2001. godine ovamo doveli.
Posljednjega dana svoga apostolskog putovanja u SAD Papa predvodio misu na Yankee stadionu u New Yorku pred 50 000 vjernika što je ujedno bila i posljednja točka njegova šestodnevnog pohoda.
Misnim slavljem obilježena je i 200. obljetnica nadbiskupija New York, Boston i Louiswille i uzdizanje Baltimora u rang nadbiskupije.

Opraštanje

Govor na Općoj skupštini UN-a i posjet «Ground zerou» dva su najznačajnija trenutka koje je papa Benedikt XVI. spomenuo u oproštajnom govoru u njujorškoj međunarodnoj zračnoj luci John Fitzgerald Kennedy na završetku svoga apostolskog putovanja u SAD 20. travnja. Govoreći o povijesnom govoru u Staklenoj palači, Benedikt XVI. još se jednom osvrnuo na 60. obljetnicu Opće deklaracije o ljudskim pravima, zahvalivši "za sve ono što je ta organizacije uspjela postići u obrani o promicanju temeljnih prava svakog muškarca, žene i djeteta u svim krajevima svijeta" i potaknuvši "sve ljude dobre volje da se nastave neumorno zauzimati za promicanje pravednoga i mirnog suživota među narodima i nacijama". Posjet poprištu terorističkog napada 11. rujna 2001. godine nazvanom Ground zero "ostat će duboko utisnut u mojem sjećanju, nastavit ću moliti za one koji su ondje izgubili život i za sve one koji trpe zbog posljedica te tragedije koja se dogodila 2001. godine". Molim za sve u Sjedinjenim Američkim Državama i u čitavom svijetu, rekao je Papa na kraju svoga osmoga apostolskog putovanja izvan Italije, da im budućnost donese veće bratstvo i solidarnost, sve veće uzajamno poštivanje i obnovljenu vjeru i pouzdanje u Boga, Oca našega koji je na nebesima. Papa je govor zaključio riječima, koje je više put ponovio tijekom ovoga svoga putovanja: "Neka Bog blagoslovi Ameriku". Papin zrakoplov je poletio iz New Yorka oko 20.30 sati po mjesnom vremenu.

benedkit_16.jpgPapa Benedikt XVI. je prvi put u svom pontifikatu bio u posjeti Sjedinjenim Američkim Državama. Pastoralni pohod čije je geslo bilo: "Krist naša nada" trajao je od 15. do 21. travnja. Po mnogočemu je bio znakovit i nadasve zanimljiv.
Kronologija događaja vodi nas u washingtonsku vojnu zračnu luku Andrews gdje je Papu, mimo uobičajenog protokola, dočekao američki predsjednik George W. Bush. Uz njega dobrodošlicu Svetom Ocu je poželio i predsjednik BK SAD-a kardinal Francis E. George, apostolski nuncij u SAD-u nadbiskup Pietro Sambi, washingtonski nadbiskup Donald W. Wuerl i američka veleposlanica pri Svetoj Stolici Mary Ann Glendon.
Potom se Papa automobilom odvezao u apostolsku nuncijaturu u Washingtonu gdje je boravio prva tri dana svoga pohoda SAD-u.

Papa i Bush

"Poštivanje dostojanstva osobe, obrana i promicanje života, brak i obitelj, odgoj budućih naraštaja, ljudska prava i vjerska sloboda, održivi razvoj i borba protiv siromaštva i pandemija, osobito u Africi", to su, kako se ističe u zajedničkom priopćenju Svete Stolice i Bijele kuće, bile teme razgovora pape Benedikta XVI. i američkog predsjednika Georga W. Busha u Bijeloj kući tijekom Papina posjeta predsjedniku SAD-a 16. travnja. Govoreći o borbi protiv siromaštva i bolesti, Papa je izrazio zahvalnost zbog značajnih financijskih sredstava koje SAD izdvaja u te svrhe. Benedikt XVI. i predsjednik Bush ponovno su potvrdili kako potpuno odbacuju terorizam i manipulaciju religijom za opravdavanje nemoralnih i nasilnih čina protiv nevinih te su se složili da je potrebno na terorizam odgovoriti primjerenim sredstvima koja poštuju osobu i njezina prava. Također, dosta vremena su posvetili razgovoru o Bliskom istoku, posebno rješavanju izraelsko-palestinskog sukoba na takav način da u budućnosti dvije države žive jedna pored druge u miru i sigurnosti te su izrazili svoju potporu suverenitetu i neovisnosti Libanona kao i zajedničku zabrinutost zbog stanja u Iraku, napose zbog teškog položaja tamošnjih kršćanskih zajednica. Primajući Papu, predsjednik Bush mu je u ime svih Amerikanaca čestitao 81. rođendan i zahvalio na njegovu duhovnom i moralnom vodstvu koje pruža čitavoj ljudskoj obitelji te mu poželio, svaki uspjeh u njegovu apostolskom putovanju.

U Bijeloj kući

Svečani doček papi Benediktu XVI., priređen je 16. travnja uz najviše državne počasti na Južnom travnjaku ispred Bijele kuće. gdje su ga došli pozdraviti predstavnici političkog i civilnog života u SAD-u, američki kardinali i biskupi te oko 13.000 uzvanika. Do pozornice na kojoj se održavao svečani program dobrodošlice i s koje je Benedikt XVI. uputio svoj prvi govor na ovom apostolskom putovanju Papu je osobno dopratio američki predsjednik pozdravivši ga na latinskom: Pax tecum (Mir s tobom).
«Sretan sam što sam gost svih Amerikanaca. Dolazim kao prijatelj i navjestitelj evanđelja, koji veoma cijeni ovo mnogostrano pluralističko društvo. Američki katolici dali su, i nastavljaju davati, svoj vrsni prilog životu svoje zemlje», rekao je Papa na engleskom jeziku. Istaknuo je kako su povijest SAD-a i njezina težnja za slobodom bili vezani uz "moralni red utemeljen na vladavini Boga stvoritelja". Tvorci američkog Ustava polazili su od toga uvjerenja kada su proglasili "po sebi očitu istinu" da su ljudi stvoreni jednaki i urešeni neotuđivim pravima, utemeljenim na naravnom Božjem zakonu.

Misno slavlje u Washingtonu

Papa je predvodio 17. travnja misno slavlje na stadionu National’s Park u Washingtonu zajedno s 14 kardinala, više stotina biskupa i 1300 svećenika. Na stadionu je bilo oko 46.000 vjernika, a potražnja za ulaznicama bila je dvostruko veća. Papa je u homiliji između ostalog rekao:
«Ovo je vrijeme puno obećanja, jer vidimo da se na razne načine zbližava ljudska obitelj, bivajući sve više međuovisna. Ali istodobno vidimo znakove zabrinjavajućega srozavanja samih temelja društva: znakove otuđivanja, srdžbe i suprotstavljanja u brojnim našim suvremenicima; rastuće nasilje, slabljenje moralnoga osjećaja, bezobzirnost u društvenim odnosima i povećano zaboravljanje Boga.
Isto se to osjeća i u Crkvi koja u brojnim čvrstim župama i živim pokretima, te zanosu mladih prema vjeri vidi ogromna obećanja, ali istovremeno doživljava, često na bolan način, nazočnost nutarnjih podjela i strančarenja, te zaprepašteno otkriva kako su brojni kršćani, umjesto da u svijetu djeluju poput duhovnoga kvasca, skloni prihvatiti držanja protivna evanđeoskoj istini».
Dvosatno euharistijsko slavlje služeno na engleskom, španjolskom te na azijskim i afričkim jezicima odrazilo je raznolikost katoličke zajednice u Americi koja okuplja oko 70 milijuna vjernika. Stadionom je dominirao visoki oltar sa zlatnim zastorom i križem, misa je prenošena i na velikom zaslonu. Pratio ju je orkestar od 45 glazbenika i zbor s 570 članova koji je pjevao na 10 jezika. Među pjevačima su bile i operne zvijezde Placido Domingo i Dancye Graves.

Susret s katoličkim odgojiteljima

Papa Benedikt XVI. je 17. travnja posjetio Američko katoličko sveučilište u Washingtonu te se u sveučilišnom centru Edward J. Pryzbyla susreo s oko 400 predstavnika katoličkih škola iz cijele zemlje. Katoličke odgojitelje pozvao je na "izoštravanje njihova kršćanskoga profila", ističući obvezu i privilegiju odgojitelja podučavati i svjedočiti katolički nauk, javno svjedočiti kršćansku poruku u nastavi i izvan nje. Odstupanje od toga slabi katolički identitet i udaljava nas od slobode te neizbježno vodi pomutnji, bilo moralnoj, intelektualnoj ili duhovnoj. Nužno je pomoći mladima jačati osobnu blizinu s Kristom i hrabriti ih na djelatnu suradnju u kršćanskoj zajednici, poručio je Papa i pozvao američke katolike da velikodušno i ustrajno podupiru crkvene obrazovne ustanove.
Papu je na sveučilišnom kampusu povicima i pljeskom oduševljeno pozdravilo više stotina studenata. Premda su mnogi uoči Papina dolaska nagađali da bi baš ovaj njegov govor mogao biti osobito oštar i kritički, Benedikt XVI. bio je vrlo srdačan, obrativši se katoličkim odgajateljima kao "nositeljima istine" te im izrazio duboku zahvalnost za njihovo nesebično zalaganje i predanost.
Papa je sveučilištu darovao dragocjeni faksimil kodeksa "Bodmer VIII" s prelaska 3. i 4. stoljeća, s komentarom koji je napisao kardinal Carlo Maria Martini. Riječ je o prvom njegovom znanstvenom radu objavljenom nakon što je 2002. napustio vodstvo Milanske nadbiskupije. Uvod je, pak, napisao sam Benedikt XVI., još kao kardinal Joseph Ratzinger.

Međureligijski susret u Washingtonu

Papa se susreo 17. travnja u kulturnom centru Ivan Pavao II. u Washingtonu s oko 200 predstavnika Židova, muslimana, budista, Hindusa i džainizma. Papa je upozorio da se susret i dijalog ne smiju promatrati samo kao sredstvo međusobnog razumijevanja među religijama, jer međureligijski dijalog istodobno je put kojim se služi cijelom društvu. Bolje međusobno poznavanje olakšava prepoznavanje zajedničkih etičkih vrednota, a svijet očekuje zajedničko svjedočenje za te vrednote, poručio je Papa.
Benedikt XVI. govorio je i o velikoj odgovornosti vjerskih vođa. Vjerske zajednice moraju društvo osposobiti za duboko poštovanje prema čovjekovu životu, zajamčiti da se ljudsko dostojanstvo prepoznaje i cijeni. Zadaća im je također zauzimati se za mir i pravednost. Nakon svečanosti Benedikt XVI. se posebno susreo s tridesetak predstavnika židovstva i svakome čestitao Pesah i uručio im i svoju poruku za taj blagdan. Centar Ivan Pavao II. otvoren je godine 2001., kao mjesto proučavanja djela pape Wojtyle, osobito zauzimanja za međureligijski dijalog.

Govor u sjedištu Ujedinjenih naroda

Papa Benedikt XVI. je 18 travnja nakon jutarnje mise u kapeli apostolske nuncijature u Washingotnu uputio u sjedište Ujedinjenih naroda gdje su ga dočekali glavni tajnik Ban Ki-moon. Nakon privatnoga razgovora s glavnim tajnikom Banom Ki-munom, Benedikt XVI. pred predstavnicima 192 države zahvalio je predsjedniku Opće skupštine i glavnom tajniku na riječima dobrodošlice i pozivu da posjeti središnje urede Organizacije Ujedinjenih naroda, potom je pozdravio nazočne veleposlanike i diplomatsko osoblje država članica uključujući narode koje predstavljaju. Osvrnuvši se na cilj i poslanje Ujedinjenih naroda, rekao je kako narodi od Organizacije očekuju da bude vjerna nadahnuću koje je vodilo njezino ustanovljenje, da bude središte usklađivanja djelovanja narodâ u postizanju zajedničkih ciljeva: mira i razvoja. Poput pape Ivana Pavla II. koji je 1995. godine s iste govornice rekao da bi Organizacija trebala biti „moralno središte, u kojem se svi narodi svijeta osjećaju kod svoje kuće, razvijajući zajedničku svijest kako su, tako reći, jedna obitelj narodâ.
Načela na kojima se temelji Organizacija – želja za mirom, traženje pravde, poštovanje dostojanstva ljudske osobe, humanitarna suradnja i potpora – očituju prave čežnje ljudskoga duha i čine ideale koji bi trebali biti osnova međunarodnih odnosa.

Ekumenski susret u New Yorku

Papa je predvodio 18. travnja ekumensku molitvu u crkvi Sv. Josipa u New Yorku s oko 250 predstavnika američkih ekumenskih organizacija i kršćanskih Crkava i zajednica. Bio je to jednostavan, ali vrlo srdačan susret u crkvici koja je utemeljena kao njemačka župa u doba najvećega vala iseljeništva iz Njemačke u SAD. Tim je susretom Sveti Otac želio izraziti zahvalnost raznim nacionalnim ekumenskim tijelima za njihovo neprocjenjivo djelovanje, vrlo cijenjeno u svijetu. Pritom je istaknuo potrebu kršćanskoga svjedočenja koje je vjerno Evanđelju. U svijetu koji je sve više globaliziran, ali u kojemu se povećavaju podjele i individualizam, svjedočanstvo jedinstva kršćanske zajednice i njezina obilježja da je samo jedno srce i jedna duša, imalo bi veliku snagu privlačnosti, poručio je Papa. Nakon govora, Papa je razmijenio nekoliko riječi sa svakim od predstavnika deset zajednica, među kojima je bila i Bernice King, kći Martina Luthera Kinga, vođe pokreta za građanska prava.

Tri godine na čelu Crkve

Prije tri godine, 19. travnja, kardinal Ratzinger izabran je za Petrova nasljednika, stoga je Benedikt XVI. sv. misu na taj dan sa svećenicima, redovnicima i redovnicama u njujorškoj katedrali prikazao za opću Crkvu. Govoreći o apostolskoj vjeri utemeljenoj na Kristovu uskrsnuću, Papa se biskupima, svećenicima i redovnicima obratio riječima: Gospodin vas je odabrao, odgovorili ste na njegov poziv stoga svoj život posvećujte traženju svetosti, naviještanju evanđelja i izgradnji Crkve u vjeri, nadi i ljubavi. Ušli ste u trajnu baštinu vjere i dobrih dijela. Poslanje Crkve u ovoj zemlji uvijek je „iz svih naroda pod nebom" u duhovno jedinstvo privlačilo ljude koji su mnoštvom svojih darova obogaćivali Kristovo tijelo.
Govoreći o sadašnjim izazovima rekao je kako smo pozvani naviještati i utjeloviti poruku nade u svijet u kojemu često izgleda da sebičnost, pohlepa nasilje i cinizam guše krhki rast milosti u srcu naroda. Možda smo izgubili iz vidika kako smo pozvani naviještati radost vjere i Božje ljubavi u društvu u kojem brojni Crkvu smatraju legalističkom i institucionalnom – upozorio je Papa iskoristivši sklad gotičkoga sklopa katedrale u pojašnjavanju temeljnih vidika našega zvanja unutar jedinstva Mističnoga tijela.

Molitva na mjestu velikog stradanja

Papa je 20 travnja posjetio Ground Zero, mjesto gdje su bili tornjevi porušeni u terorističkome napadu na Ameriku 11. rujna 2001. godine. Papu je dopratio njujorški nadbiskup, kardinal Edward Egan, a dočekali su ga njujorški gradonačelnik Michael Bloomberg, upravitelji New Yorka i New Jerseya, 24 predstavnika vatrogasaca, civilne zaštite i policije, te ranjeni i rodbina žrtava. Sveti je Otac nakon izmoljene molitve zapalio svijeću te svima udijelio apostolski blagoslov. O Bože ljubavi, milosti i pomirenja, svrati svoj pogled na nas, narod brojnih vjera i različitih tradicija, koji smo danas okupljeni na ovome mjestu, pozornici nevjerojatnoga nasilja i bola. Molimo Te, da u svojoj dobroti udijeliš vječnu svjetlost i mir svima koji su preminuli na ovome mjestu…. Papa se spomenuo svih koji su žrtve ove tragedije samo zato što su ih njihov posao i njihova služba 11. rujna 2001. godine ovamo doveli.
Posljednjega dana svoga apostolskog putovanja u SAD Papa predvodio misu na Yankee stadionu u New Yorku pred 50 000 vjernika što je ujedno bila i posljednja točka njegova šestodnevnog pohoda.
Misnim slavljem obilježena je i 200. obljetnica nadbiskupija New York, Boston i Louiswille i uzdizanje Baltimora u rang nadbiskupije.

Opraštanje

Govor na Općoj skupštini UN-a i posjet «Ground zerou» dva su najznačajnija trenutka koje je papa Benedikt XVI. spomenuo u oproštajnom govoru u njujorškoj međunarodnoj zračnoj luci John Fitzgerald Kennedy na završetku svoga apostolskog putovanja u SAD 20. travnja. Govoreći o povijesnom govoru u Staklenoj palači, Benedikt XVI. još se jednom osvrnuo na 60. obljetnicu Opće deklaracije o ljudskim pravima, zahvalivši "za sve ono što je ta organizacije uspjela postići u obrani o promicanju temeljnih prava svakog muškarca, žene i djeteta u svim krajevima svijeta" i potaknuvši "sve ljude dobre volje da se nastave neumorno zauzimati za promicanje pravednoga i mirnog suživota među narodima i nacijama". Posjet poprištu terorističkog napada 11. rujna 2001. godine nazvanom Ground zero "ostat će duboko utisnut u mojem sjećanju, nastavit ću moliti za one koji su ondje izgubili život i za sve one koji trpe zbog posljedica te tragedije koja se dogodila 2001. godine". Molim za sve u Sjedinjenim Američkim Državama i u čitavom svijetu, rekao je Papa na kraju svoga osmoga apostolskog putovanja izvan Italije, da im budućnost donese veće bratstvo i solidarnost, sve veće uzajamno poštivanje i obnovljenu vjeru i pouzdanje u Boga, Oca našega koji je na nebesima. Papa je govor zaključio riječima, koje je više put ponovio tijekom ovoga svoga putovanja: "Neka Bog blagoslovi Ameriku". Papin zrakoplov je poletio iz New Yorka oko 20.30 sati po mjesnom vremenu.

Preuzeto sa: Katolički tjednik