papa_benedetto.jpgPapa Benedikt XVI. primio je 27. lipnja u audijenciju kardinala Camilla Ruinija i njegova nasljednika u službama generalnog vikara Rimske biskupije i nadprezbitera Papinske lateranske bazilike kardinala Agostina Vallinija te dužnosnike rimskoga vikarijata. Sveti Otac zahvalio je kardinalu Ruiniju za njegov dosadašnji rad te pozdravio i ohrabrio kardinala Vallinija u njegovoj novoj službi.
Inteligencija i mudrost vrline su koje je kardinal Ruini stavio u službu Papi, Crkvi i Svetoj Stolici. Veliki je prinos koji je dao kardinal s kojim sam surađivao u brojnim prigodama, a posebice vezano uz teme crkvenih biskupijskih skupova organiziranih s ciljem davanja odgovora na glavne pastoralne probleme, a uz pozornost prema društvenome i kulturnome kontekstu grada Rima, istaknuo je Papa. Spomenuvši potom "kulturni projekt", odnosno posebnu inicijativu Crkve u Italiji za koju treba zahvaliti revnosti i dalekovidnosti kardinala Ruinija, Papa je napomenuo kako se izraz "kulturni projekt" općenitije i radikalno odnosi na način na koji se Crkva postavlja u društvu; odnosno, to je želja kršćanske zajednice da bude prisutna među ljudima i u povijesti i to s nacrtom o čovjeku, obitelji, i društvenim odnosima nadahnutima Riječi Božjom, i koji se razvija u dijalog s kulturom sadašnjeg vremena.
Prisjetivši se potom posljednjih godina protekloga stoljeća, kada je 1991. Ivan Pavao II. pozvao kardinala Ruinija da naslijedi kardinala Uga Polettija, Benedikt XVI. to je vrijeme nazvao izvanrednim, posebice za one koji su ga imali prigodu živjeti uz pravoga diva vjere i poslanja Crkve kao što je bio Karol Wojtyla. Usko surađujući s njime, privukla nas je njegova izvanredna duhovna snaga ukorijenjena u molitvi, u dubokome jedinstvu s Gospodinom Isusom Kristom i u sinovskoj bliskosti s njegovom Presvetom Majkom. Misionarska karizma pape Ivana Pavla II. imala je odlučujući utjecaj na vrijeme njegova papinstva, a posebice na vrijeme priprave za Jubilej 2000. godine, napomenuo je Papa te istaknuo kako se ta karizma mogla izravno uočiti u Rimskoj biskupiji, upravo zahvaljujući stalnome zalaganju kardinala vikara i njegovih suradnika.
Izražavajući dobrodošlicu kardinalu Valliniju, Papa je napomenuo kako mu novu dužnost povjerava vodeći računa o njegovu pastoralnom iskustvu, sazrelome dok je bio pomoćni biskup u velikoj Napuljskoj biskupiji, a potom kao biskup Albana. S tim iskustvom on sjedinjuje prokušane darove mudrosti i srdačnosti, istaknuo je Papa. (kta/ika)

papa_benedetto.jpgPapa Benedikt XVI. primio je 27. lipnja u audijenciju kardinala Camilla Ruinija i njegova nasljednika u službama generalnog vikara Rimske biskupije i nadprezbitera Papinske lateranske bazilike kardinala Agostina Vallinija te dužnosnike rimskoga vikarijata. Sveti Otac zahvalio je kardinalu Ruiniju za njegov dosadašnji rad te pozdravio i ohrabrio kardinala Vallinija u njegovoj novoj službi.
Inteligencija i mudrost vrline su koje je kardinal Ruini stavio u službu Papi, Crkvi i Svetoj Stolici. Veliki je prinos koji je dao kardinal s kojim sam surađivao u brojnim prigodama, a posebice vezano uz teme crkvenih biskupijskih skupova organiziranih s ciljem davanja odgovora na glavne pastoralne probleme, a uz pozornost prema društvenome i kulturnome kontekstu grada Rima, istaknuo je Papa. Spomenuvši potom "kulturni projekt", odnosno posebnu inicijativu Crkve u Italiji za koju treba zahvaliti revnosti i dalekovidnosti kardinala Ruinija, Papa je napomenuo kako se izraz "kulturni projekt" općenitije i radikalno odnosi na način na koji se Crkva postavlja u društvu; odnosno, to je želja kršćanske zajednice da bude prisutna među ljudima i u povijesti i to s nacrtom o čovjeku, obitelji, i društvenim odnosima nadahnutima Riječi Božjom, i koji se razvija u dijalog s kulturom sadašnjeg vremena.
Prisjetivši se potom posljednjih godina protekloga stoljeća, kada je 1991. Ivan Pavao II. pozvao kardinala Ruinija da naslijedi kardinala Uga Polettija, Benedikt XVI. to je vrijeme nazvao izvanrednim, posebice za one koji su ga imali prigodu živjeti uz pravoga diva vjere i poslanja Crkve kao što je bio Karol Wojtyla. Usko surađujući s njime, privukla nas je njegova izvanredna duhovna snaga ukorijenjena u molitvi, u dubokome jedinstvu s Gospodinom Isusom Kristom i u sinovskoj bliskosti s njegovom Presvetom Majkom. Misionarska karizma pape Ivana Pavla II. imala je odlučujući utjecaj na vrijeme njegova papinstva, a posebice na vrijeme priprave za Jubilej 2000. godine, napomenuo je Papa te istaknuo kako se ta karizma mogla izravno uočiti u Rimskoj biskupiji, upravo zahvaljujući stalnome zalaganju kardinala vikara i njegovih suradnika.
Izražavajući dobrodošlicu kardinalu Valliniju, Papa je napomenuo kako mu novu dužnost povjerava vodeći računa o njegovu pastoralnom iskustvu, sazrelome dok je bio pomoćni biskup u velikoj Napuljskoj biskupiji, a potom kao biskup Albana. S tim iskustvom on sjedinjuje prokušane darove mudrosti i srdačnosti, istaknuo je Papa. (kta/ika)