bendictus.jpgPapa Benedikt XVI. poziva na molitvu za promicanje i povećavanje odgovora čitavoga Božjeg naroda na zajednički poziv na svetost i poslanje, uz pozorno raspoznavanje karizmi i stalno zalaganje u duhovnoj i kulturnoj formaciji. Taj je Papin poziv sadržan u misijskoj nakani apostolata molitve za mjesec kolovoz.

Papa potiče Crkvu na molitvu kako bi se među vjernicima povećala svijest o tome da su svi kršteni pozvani na svetost. Ponekad se misli da je svetost povlašteno stanje rezervirano za malo izabranih, a u stvari, postati svet, zadaća je svakoga kršćanina, štoviše, svakoga čovjeka! – istaknuo je Sveti Otac. U čemu se sastoji svetost? Kako bismo bili sveti ne treba činiti izvanredne radnje i djela, niti posjedovati iznimne karizme – napominje Sveti Otac. Potrebno je jednostavno služiti Isusu, slušati ga i slijediti, ne kloneći duhom pred teškoćama (…) Svetost zahtijeva stalni napor, ali je ona moguća svima, jer je ona prije svega dar Božji, a ne ljudsko djelo – istaknuo je Papa.

Od svetosti do poslanja – i u tom slučaju svaki kršćanin je misionar. Međutim, ne treba napominjati samo to da je dužnost i pravo svih krštenih naviještati Evanđelje. Papa dodaje i poziv na svladavanje dvoznačnih oblika poštovanja koji se na koncu pretvaraju u šutnju vjere. Svi, naime, imaju pravo upoznati Krista, spasitelja čovječanstva. Naviještanje Evanđelja ostaje glavna usluga koju Crkva treba pružiti čovječanstvu, kako bi ponudila Kristovo spasenje današnjem čovjeku koji je na više načina ponižen i potlačen, te kako bi kulturne, društvene i etičke promjene koje su u tijeku, usmjerila prema kršćanstvu – rekao je Sveti Otac tijekom podnevnoga nagovora 7. listopada prošle godine.

Putova svetosti i poslanja je toliko koliko ih nadahne Duh. Karizme mogu biti „nezgodne" – primijetio je Sveti Otac – ali institucija treba biti pozorna da ih ne ugasi. Tko je pozvan u službu rasuđivanja i vodstva, neka ne nastoji samovoljno gospodariti karizmama, nego neka pazi da ih ne uguši, odupirući se kušnji da poistovjeti ono što je Duh Sveti želio raznoliko kako bi sudjelovalo u izgradnji i širenju jednoga Kristova Tijela, koje sâm Duh čini postojanim u jedinstvu – napomenuo je Sveti Otac 17. svibnja, u govoru crkvenim pokretima.
Na posljetku, Papa poziva na molitvu kako bi kršćani, ne okrećući se samima sebi, i daleko od bilo kakvoga oblika pesimizma, njegovali stalnu obvezu duhovne i kulturne formacije. Tako je u govoru predstavnicama Međunarodne unije vrhovnih poglavarica, 7. svibnja prošle godine, potaknuo redovnice da se nikada ne umore u svakoj mogućoj skrbi za ljudsku, kulturnu i duhovnu formaciju ljudi koji su im povjereni, i to kako bi oni bili u stanju odgovoriti na današnje kulturne i društvene izazove. Budite prve koje daju primjer u izbjegavanju udobnosti, blagostanja i koristi u izvršavanju svojega poslanja. Podijelite bogatstvo svojih karizmi s onima koji se zalažu u jedinstvenome poslanju Crkve, a to je izgradnja Kraljevstva – kazao je Sveti Otac. (kta/rv)

bendictus.jpgPapa Benedikt XVI. poziva na molitvu za promicanje i povećavanje odgovora čitavoga Božjeg naroda na zajednički poziv na svetost i poslanje, uz pozorno raspoznavanje karizmi i stalno zalaganje u duhovnoj i kulturnoj formaciji. Taj je Papin poziv sadržan u misijskoj nakani apostolata molitve za mjesec kolovoz.

Papa potiče Crkvu na molitvu kako bi se među vjernicima povećala svijest o tome da su svi kršteni pozvani na svetost. Ponekad se misli da je svetost povlašteno stanje rezervirano za malo izabranih, a u stvari, postati svet, zadaća je svakoga kršćanina, štoviše, svakoga čovjeka! – istaknuo je Sveti Otac. U čemu se sastoji svetost? Kako bismo bili sveti ne treba činiti izvanredne radnje i djela, niti posjedovati iznimne karizme – napominje Sveti Otac. Potrebno je jednostavno služiti Isusu, slušati ga i slijediti, ne kloneći duhom pred teškoćama (…) Svetost zahtijeva stalni napor, ali je ona moguća svima, jer je ona prije svega dar Božji, a ne ljudsko djelo – istaknuo je Papa.

Od svetosti do poslanja – i u tom slučaju svaki kršćanin je misionar. Međutim, ne treba napominjati samo to da je dužnost i pravo svih krštenih naviještati Evanđelje. Papa dodaje i poziv na svladavanje dvoznačnih oblika poštovanja koji se na koncu pretvaraju u šutnju vjere. Svi, naime, imaju pravo upoznati Krista, spasitelja čovječanstva. Naviještanje Evanđelja ostaje glavna usluga koju Crkva treba pružiti čovječanstvu, kako bi ponudila Kristovo spasenje današnjem čovjeku koji je na više načina ponižen i potlačen, te kako bi kulturne, društvene i etičke promjene koje su u tijeku, usmjerila prema kršćanstvu – rekao je Sveti Otac tijekom podnevnoga nagovora 7. listopada prošle godine.

Putova svetosti i poslanja je toliko koliko ih nadahne Duh. Karizme mogu biti „nezgodne" – primijetio je Sveti Otac – ali institucija treba biti pozorna da ih ne ugasi. Tko je pozvan u službu rasuđivanja i vodstva, neka ne nastoji samovoljno gospodariti karizmama, nego neka pazi da ih ne uguši, odupirući se kušnji da poistovjeti ono što je Duh Sveti želio raznoliko kako bi sudjelovalo u izgradnji i širenju jednoga Kristova Tijela, koje sâm Duh čini postojanim u jedinstvu – napomenuo je Sveti Otac 17. svibnja, u govoru crkvenim pokretima.
Na posljetku, Papa poziva na molitvu kako bi kršćani, ne okrećući se samima sebi, i daleko od bilo kakvoga oblika pesimizma, njegovali stalnu obvezu duhovne i kulturne formacije. Tako je u govoru predstavnicama Međunarodne unije vrhovnih poglavarica, 7. svibnja prošle godine, potaknuo redovnice da se nikada ne umore u svakoj mogućoj skrbi za ljudsku, kulturnu i duhovnu formaciju ljudi koji su im povjereni, i to kako bi oni bili u stanju odgovoriti na današnje kulturne i društvene izazove. Budite prve koje daju primjer u izbjegavanju udobnosti, blagostanja i koristi u izvršavanju svojega poslanja. Podijelite bogatstvo svojih karizmi s onima koji se zalažu u jedinstvenome poslanju Crkve, a to je izgradnja Kraljevstva – kazao je Sveti Otac. (kta/rv)