biskup_mons._peric.jpgVelečasni, o ovoj temi u našoj pastoralnoj praksi posljednji je put ovaj Ordinarijat opširnije pisao 19. veljače 2001. u okružnici, br. 200/2001. Zbog neispravna tumačenja kao i nepoštovanja ove odluke u nekim pojedinačnim slučajevima, kao i zbog onih koji kažu ili pišu da nisu upoznati s ovom zakonskom odredbom, dužni smo ponovno podsjetiti na sljedeće:

Zakonik kanonskoga prava, kan. 905, propisuje:

§ 1. Izuzevši slučajeve u kojima je prema pravnoj odredbi dopušteno više puta istoga dana slaviti ili koncelebrirati euharistiju, svećeniku nije dopušteno slaviti više od jedan put na dan.

§ 2. Ako nema dovoljno svećenika, mjesni ordinarij može dopustiti da svećenici zbog opravdana razloga slave misu dvaput dnevno; dapače, kad to traži pastoralna potreba i triput nedjeljama i zapovjednim blagdanima. Opća je dakle odredba da svećenik ne slavi sv. Misu više od jedan put na dan, osim u slučajevima kad to pravo dopušta. A ti se slučajevi tretiraju kao iznimka.

Prema važećim odredbama, dopušta se više puta slaviti ili koncelebrirati Misu u ovim slučajevima:

– Na Veliki četvrtak: “Tko je na Veliki četvrtak slavio Misu posvete ulja ili u njoj koncelebrirao, može slaviti i večernju Misu večere Gospodnje ili u njoj koncelebrirati” (OURM, br. 204 a).

– Na Uskrs: “Tko je slavio Misu vazmenoga bdijenja ili u njoj koncelebrirao, može slaviti i danju Misu na dan Vazma ili u njoj koncelebrirati” (OURM, br. 204 b).

– Na Božić: “Mogu svi svećenici slaviti ili koncelebrirati tri Mise, s tim da se one slave u svoje vrijeme” (OURM br. 204 c) i za svaku uzeti prilog (usp. kan. 951 § 1).

– Na Spomen svih vjernih mrtvih: svi svećenici mogu slaviti tri Mise ili u njima koncelebrirati, namjenjujući jednu na vlastitu nakanu, ad libitum, drugu na nakanu svih vjernih mrtvih, a treću na nakanu Rimskoga Prvosvećenika (Benedikt XV., Apost. konstitucija Incruentum altaris sacrificium, AAS 7 (1915), str. 401-404).

– Ako je svećenik već slavio Misu na nakanu vjernika, dopušta mu se koncelebrirati s biskupom ili njegovim izaslanikom u prigodi biskupijske sinode, pastoralnoga pohoda ili nekoga svećeničkog zborovanja. Ista ovlast vrijedi i za redovnike, servatis servandis, ako koncelebriraju s vlastitim ordinarijem (OURM, br. 204 e).

Mjesni ordinarij, tj. dijecezanski biskup može dopustiti:

Binacije

: običnim danom – ako postoji oskudica svećenika i zbog opravdana razloga (šire tumačenje: potreba neke redovničke zajednice ili neke skupine vjernika kao što je slavlje vjenčanja ili zadušnice, ali ni u kojem slučaju da bi se samo apsolvirale redovite intencije), te

Trinacije

: samo u nedjelje i zapovjedne svetkovine, i to zbog pastoralnih razloga. Trinacija u obične dane nije ni u kojem slučaju dopuštena.

“Kvadrinacija” nije nikomu dopuštena osim izričitim dopuštenjem Svete Stolice! A to do sada nismo tražili.

Misni stipendij od binacija i trinacija

I ovdje Zakonik u kan. 951 jasno propisuje: § 1. Svećenik koji istoga dana slavi više misa može svaku namijeniti na nakanu za koju je dan prilog, obdržavajući ipak zakon da za sebe uzme, osim na dan rođenja Gospodinova, prilog za samo jednu misu, a da ostale preda u svrhe koje je propisao ordinarij, dopustivši doduše neku naknadu s izvanjskog naslova. § 2. Svećenik koji istoga dana koncelebrira drugu misu ne može ni s kojeg razloga primiti za nju prilog. U okružnici, br. 373/1984., od 31. ožujka 1984. rečeno je sljedeće: “Ako svećenik u nekoj svečanoj zgodi ili na svećeničkom sastanku koncelebrira, a toga je dana već slavio misu i za to primio prilog, za koncelebriranu misu, nipošto ne smije primiti prilog. Ako je u toj stvari postojao kakav drukčiji postupak, taj se ima dokinuti. Stoga upravitelj crkve ne smije uzimati misne intencije s tom namjerom da ih podijeli svećenicima koji će u njegovoj crkvi koncelebrirajući binirati, nego je dužan tu koncelebriranu binaciju prikazati u svom ‘Izvješću o binacijama’ na Ordinarijatu.” Prema Papinskom povjerenstvu za vjerodostojno tumačenje Zakonika kanonskoga prava, od 20. veljače 1987., Ordinarij o kojem govori kan. 951 jest vlastiti ordinarij svećenika slavitelja, ‘osim ako se radi o župnicima i župnim vikarima za koje se Ordinarij razumije Ordinarij mjesta’ (L’Osservatore Romano, 24. VII. 1987., str. 5). Dosljedno tomu, prilozi za binirane i trinirane mise župnika, upravitelja župa, župnih vikara koji su redovnici pripadaju mjesnomu biskupu ordinariju, prema njegovoj nakani. A prilozi biniranih i triniranih misa redovnika, koji nisu u pastoralu, pripadaju njihovu redovničkom poglavaru, prema njegovoj nakani. Naravno, za binacije i trinacije valja imati dopuštenje u pisanu obliku od mjesnoga biskupa ordinarija. Crkveni propisi koji uređuju pitanje misnih nakana štite najveću svetinju – Presvetu Euharistiju – od bilo kakvih zloporaba. Zato i kršenje tih propisa sa sobom povlači težak nered u svećeničkoj savjesti. Imajući sve to pred očima, da se ponovno uvede sustavan red u vezi s biniranim i triniranim Misama u našim biskupijama, određujem kako slijedi:

1.) Dosadašnje ovlasti za biniranje i triniranje podijeljene u bilo koja doba i za bilo koji period, osim ako postoji privilegij Svete Stolice koji treba predočiti, prestaju svim svećenicima u našim biskupijama 15. siječnja 2012.

2.) Ovlasti biniranja i triniranja ponovno će se ubuduće davati samo na temelju traženja izražena u pisanu obliku, na određeno vrijeme.

3.) Stoga, pozivam svećenike u pastoralu (župnike, upravitelje župa, župne vikare) kojima je potrebno binirati ili trinirati da odmah po primitku ove okružnice osobno, napismeno i obrazloženo zatraže dopuštenje – za biniranje (za radne dane ili nedjelje i svetkovine) i – triniranje (samo za nedjelje i zapovjedne blagdane).

4.) Prigodom novogodišnjega pohoda Ordinarijatu, radi dostavljanja godišnjih izvješća, svi će podnositelji molbi moći regulirati dosadašnje obveze u vezi s izloženom temom i primiti pisanu ovlast za potrebe biniranja ili triniranja.

5.) U našim biskupijama nisu nikomu dopuštene takozvane skupne ili kolektivne Mise (usp. okružnicu Ordinarijata, prot. 1454/1995., od 11. prosinca 1995., obnovljena 22. svibnja 2000., br. 761/2000.).

6.) I dalje ostaje praksa u našim biskupijama da svećenik svaku petu binaciju može namijeniti na vlastitu nenaplativu nakanu (na primjer, ako je slavio 50 Misa zbrojenih iz binacija i trinacija, 10 ih možeš uzeti na svoju nakanu, ali bez naplate).

7.) Svećenici su dužni višak običnih misnih nakana dostaviti na Ordinarijat ili Provincijalat. Svećenici su dužni ne samo držati se ovih odredaba, nego i upoznati s njima vjernike bilo u oglasima, bilo na vlastitom internetskom portalu, bilo u svom župnom listu.

S poštovanjem vas pozdravljam † Ratko Perić, biskup

biskup_mons._peric.jpgBISKUPOVA OKRUŽNICA SVIM ŽUPAMA I PASTORALNOM KLERU MOSTARSKO-DUVANJSKE I TREBINJSKO-MRKANSKE BISKUPIJE

O binacijama i trinacijama

Velečasni,

o ovoj temi u našoj pastoralnoj praksi posljednji je put ovaj Ordinarijat opširnije pisao 19. veljače 2001. u okružnici, br. 200/2001. Zbog neispravna tumačenja kao i nepoštovanja ove odluke u nekim pojedinačnim slučajevima, kao i zbog onih koji kažu ili pišu da nisu upoznati s ovom zakonskom odredbom, dužni smo ponovno podsjetiti na sljedeće:

Zakonik kanonskoga prava, kan. 905, propisuje:

§ 1. Izuzevši slučajeve u kojima je prema pravnoj odredbi dopušteno više puta istoga dana slaviti ili koncelebrirati euharistiju, svećeniku nije dopušteno slaviti više od jedan put na dan.

§ 2. Ako nema dovoljno svećenika, mjesni ordinarij može dopustiti da svećenici zbog opravdana razloga slave misu dvaput dnevno; dapače, kad to traži pastoralna potreba i triput nedjeljama i zapovjednim blagdanima. Opća je dakle odredba da svećenik ne slavi sv. Misu više od jedan put na dan, osim u slučajevima kad to pravo dopušta. A ti se slučajevi tretiraju kao iznimka.

Prema važećim odredbama, dopušta se više puta slaviti ili koncelebrirati Misu u ovim slučajevima:

– Na Veliki četvrtak: “Tko je na Veliki četvrtak slavio Misu posvete ulja ili u njoj koncelebrirao, može slaviti i večernju Misu večere Gospodnje ili u njoj koncelebrirati” (OURM, br. 204 a).

– Na Uskrs: “Tko je slavio Misu vazmenoga bdijenja ili u njoj koncelebrirao, može slaviti i danju Misu na dan Vazma ili u njoj koncelebrirati” (OURM, br. 204 b).

– Na Božić: “Mogu svi svećenici slaviti ili koncelebrirati tri Mise, s tim da se one slave u svoje vrijeme” (OURM br. 204 c) i za svaku uzeti prilog (usp. kan. 951 § 1).

– Na Spomen svih vjernih mrtvih: svi svećenici mogu slaviti tri Mise ili u njima koncelebrirati, namjenjujući jednu na vlastitu nakanu, ad libitum, drugu na nakanu svih vjernih mrtvih, a treću na nakanu Rimskoga Prvosvećenika (Benedikt XV., Apost. konstitucija Incruentum altaris sacrificium, AAS 7 (1915), str. 401-404).

– Ako je svećenik već slavio Misu na nakanu vjernika, dopušta mu se koncelebrirati s biskupom ili njegovim izaslanikom u prigodi biskupijske sinode, pastoralnoga pohoda ili nekoga svećeničkog zborovanja. Ista ovlast vrijedi i za redovnike, servatis servandis, ako koncelebriraju s vlastitim ordinarijem (OURM, br. 204 e).

Mjesni ordinarij, tj. dijecezanski biskup može dopustiti:

Binacije: običnim danom – ako postoji oskudica svećenika i zbog opravdana razloga (šire tumačenje: potreba neke redovničke zajednice ili neke skupine vjernika kao što je slavlje vjenčanja ili zadušnice, ali ni u kojem slučaju da bi se samo apsolvirale redovite intencije), te

Trinacije: samo u nedjelje i zapovjedne svetkovine, i to zbog pastoralnih razloga. Trinacija u obične dane nije ni u kojem slučaju dopuštena.

“Kvadrinacija” nije nikomu dopuštena osim izričitim dopuštenjem Svete Stolice! A to do sada nismo tražili.

Misni stipendij od binacija i trinacija

I ovdje Zakonik u kan. 951 jasno propisuje: § 1. Svećenik koji istoga dana slavi više misa može svaku namijeniti na nakanu za koju je dan prilog, obdržavajući ipak zakon da za sebe uzme, osim na dan rođenja Gospodinova, prilog za samo jednu misu, a da ostale preda u svrhe koje je propisao ordinarij, dopustivši doduše neku naknadu s izvanjskog naslova. § 2. Svećenik koji istoga dana koncelebrira drugu misu ne može ni s kojeg razloga primiti za nju prilog. U okružnici, br. 373/1984., od 31. ožujka 1984. rečeno je sljedeće: “Ako svećenik u nekoj svečanoj zgodi ili na svećeničkom sastanku koncelebrira, a toga je dana već slavio misu i za to primio prilog, za koncelebriranu misu, nipošto ne smije primiti prilog. Ako je u toj stvari postojao kakav drukčiji postupak, taj se ima dokinuti. Stoga upravitelj crkve ne smije uzimati misne intencije s tom namjerom da ih podijeli svećenicima koji će u njegovoj crkvi koncelebrirajući binirati, nego je dužan tu koncelebriranu binaciju prikazati u svom ‘Izvješću o binacijama’ na Ordinarijatu.” Prema Papinskom povjerenstvu za vjerodostojno tumačenje Zakonika kanonskoga prava, od 20. veljače 1987., Ordinarij o kojem govori kan. 951 jest vlastiti ordinarij svećenika slavitelja, ‘osim ako se radi o župnicima i župnim vikarima za koje se Ordinarij razumije Ordinarij mjesta’ (L’Osservatore Romano, 24. VII. 1987., str. 5). Dosljedno tomu, prilozi za binirane i trinirane mise župnika, upravitelja župa, župnih vikara koji su redovnici pripadaju mjesnomu biskupu ordinariju, prema njegovoj nakani. A prilozi biniranih i triniranih misa redovnika, koji nisu u pastoralu, pripadaju njihovu redovničkom poglavaru, prema njegovoj nakani. Naravno, za binacije i trinacije valja imati dopuštenje u pisanu obliku od mjesnoga biskupa ordinarija. Crkveni propisi koji uređuju pitanje misnih nakana štite najveću svetinju – Presvetu Euharistiju – od bilo kakvih zloporaba. Zato i kršenje tih propisa sa sobom povlači težak nered u svećeničkoj savjesti. Imajući sve to pred očima, da se ponovno uvede sustavan red u vezi s biniranim i triniranim Misama u našim biskupijama, određujem kako slijedi:

1. Dosadašnje ovlasti za biniranje i triniranje podijeljene u bilo koja doba i za bilo koji period, osim ako postoji privilegij Svete Stolice koji treba predočiti, prestaju svim svećenicima u našim biskupijama 15. siječnja 2012.

2. Ovlasti biniranja i triniranja ponovno će se ubuduće davati samo na temelju traženja izražena u pisanu obliku, na određeno vrijeme.

3. Stoga, pozivam svećenike u pastoralu (župnike, upravitelje župa, župne vikare) kojima je potrebno binirati ili trinirati da odmah po primitku ove okružnice osobno, napismeno i obrazloženo zatraže dopuštenje – za biniranje (za radne dane ili nedjelje i svetkovine) i – triniranje (samo za nedjelje i zapovjedne blagdane).

4. Prigodom novogodišnjega pohoda Ordinarijatu, radi dostavljanja godišnjih izvješća, svi će podnositelji molbi moći regulirati dosadašnje obveze u vezi s izloženom temom i primiti pisanu ovlast za potrebe biniranja ili triniranja.

5. U našim biskupijama nisu nikomu dopuštene takozvane skupne ili kolektivne Mise (usp. okružnicu Ordinarijata, prot. 1454/1995., od 11. prosinca 1995., obnovljena 22. svibnja 2000., br. 761/2000.).

6. I dalje ostaje praksa u našim biskupijama da svećenik svaku petu binaciju može namijeniti na vlastitu nenaplativu nakanu (na primjer, ako je slavio 50 Misa zbrojenih iz binacija i trinacija, 10 ih možeš uzeti na svoju nakanu, ali bez naplate).

7. Svećenici su dužni višak običnih misnih nakana dostaviti na Ordinarijat ili Provincijalat. Svećenici su dužni ne samo držati se ovih odredaba, nego i upoznati s njima vjernike bilo u oglasima, bilo na vlastitom internetskom portalu, bilo u svom župnom listu.

S poštovanjem vas pozdravljam.                                                                 

† Ratko Perić, biskup