vaticano.jpgU Bosni je u tijeku proces islamizacije – istaknuo je kardinal Franc Rodé, pročelnik Zbora za ustanove posvećenoga i društva apostolskoga života, vrativši se iz Bosne i Hercegovine, gdje je boravio od 19. do 21 lipnja. Kardinal je posjetio Vrhbosansku nadbiskupiju na poziv kardinala Vinka Puljića, nadbiskupa metropolita vrhbosanskog, a na poziv mons. dr. Franje Komarice, biskupa banjolučkog posjetio je Banjolučku biskupiju.
U razgovoru za francusku redakciju Vatikanskoga radija kardinal je govorio o stanju katolika u Bosni, dakle u dijelu države Bosne i Hercegovine. Katolici su se brojčano veoma smanjili. Primjerice, u Banjalučkoj biskupiji prije rata od 91. do 95. godine bilo je 110 tisuća katolika, danas ih nema ni 35 tisuća. Najvećim su se dijelom iselili jer su njihove kuće zapaljene, ali i zbog stalnih pritisaka te iz straha da bi mogli izgubiti život. Brojni su pobjegli u Hrvatsku, ali i u daleke prekooceanske zemlje, poput Kanade, Australije i Novoga Zelanda – kazao je kardinal Rodé.
Na novinarov upit kakvo je stanje u drugim dijelovima Bosne, rekao je kako se isto dogodilo i u Sarajevu. Sarajevo ima oko 600 tisuća stanovnika, a samo oko 17 tisuća katolika, Sarajevo je dakle postao muslimanski grad. Nakon rata izrađeno je više od 100 džamija, čak i u selima koja nikada nisu imala džamiju. Sarajevsku se regiju želi islamizirati isto tako kao što se Republiku Srpsku želi pretvoriti u pravoslavnu zemlju, gdje vlada gradi pravoslovne crkve, između ostaloga veoma lijepe – provodi se dakle politika poistovjećivanja. Sadašnji vlastodršci u Republici Srpskoj prije su bili članovi komunističke partije, dakle ateisti, a danas su mirno i otvoreno pravoslavci – ustvrdio je kardinal.
Na upit tko je najviše nastradao u ratu u Bosni i Hercegovini, rekao je kako su katolici bili najveće žrtve. Izgubili su brojne crkve, porušene su ili zapaljene, brojni su samostani porušeni, ubijeno je puno svećenika, redovnika i redovnica. Katolički je narod pretrpio veliko krvoproliće. No, trebam priznati da u Banja Luci, a naročito u Sarajevu, ozračje nije pesimističko ni očajavajuće, naprotiv postoji čvrsta volja da katolici ostanu na svome, da svjedoče evanđelje i pružaju usluge koje Crkva može ponuditi ne samo katolicima nego i pravoslavnima i muslimanima, naročito što se tiče socijalnih djela, odgoja i ljudske promocije. U Banja Luci čak razmišljaju o izgradnji katoličkoga sveučilišta čiji bi cilj bio međureligijski dijalog. Nadajmo se da se ta velika ideja biskupa Franje Komarice mogne ostvariti – istaknuo je kardinal Rodé i dodao kako je u Bosni i Hercegovini našao živu, aktivnu i punu nade Crkvu. Crkva je jako motivirana, a ne fale joj svećenička ni redovnička zvanja. Kad bi se uspjelo uspostaviti odnose snošljivosti i po mogućnosti poštivanja i suradnje na socijalnome području s muslimanima, također i pravoslavnima, bila bi to zaista velika stvar – zaključio je kardinal Rodé. Napominjemo, kardinal je posjetio vrhbosansku nadbiskupiju i banjalučku biskupiju, nije dakle govorio o Crkvi u Hercegovini. (kta/rv)

vaticano.jpgU Bosni je u tijeku proces islamizacije – istaknuo je kardinal Franc Rodé, pročelnik Zbora za ustanove posvećenoga i društva apostolskoga života, vrativši se iz Bosne i Hercegovine, gdje je boravio od 19. do 21 lipnja. Kardinal je posjetio Vrhbosansku nadbiskupiju na poziv kardinala Vinka Puljića, nadbiskupa metropolita vrhbosanskog, a na poziv mons. dr. Franje Komarice, biskupa banjolučkog posjetio je Banjolučku biskupiju.
U razgovoru za francusku redakciju Vatikanskoga radija kardinal je govorio o stanju katolika u Bosni, dakle u dijelu države Bosne i Hercegovine. Katolici su se brojčano veoma smanjili. Primjerice, u Banjalučkoj biskupiji prije rata od 91. do 95. godine bilo je 110 tisuća katolika, danas ih nema ni 35 tisuća. Najvećim su se dijelom iselili jer su njihove kuće zapaljene, ali i zbog stalnih pritisaka te iz straha da bi mogli izgubiti život. Brojni su pobjegli u Hrvatsku, ali i u daleke prekooceanske zemlje, poput Kanade, Australije i Novoga Zelanda – kazao je kardinal Rodé.
Na novinarov upit kakvo je stanje u drugim dijelovima Bosne, rekao je kako se isto dogodilo i u Sarajevu. Sarajevo ima oko 600 tisuća stanovnika, a samo oko 17 tisuća katolika, Sarajevo je dakle postao muslimanski grad. Nakon rata izrađeno je više od 100 džamija, čak i u selima koja nikada nisu imala džamiju. Sarajevsku se regiju želi islamizirati isto tako kao što se Republiku Srpsku želi pretvoriti u pravoslavnu zemlju, gdje vlada gradi pravoslovne crkve, između ostaloga veoma lijepe – provodi se dakle politika poistovjećivanja. Sadašnji vlastodršci u Republici Srpskoj prije su bili članovi komunističke partije, dakle ateisti, a danas su mirno i otvoreno pravoslavci – ustvrdio je kardinal.
Na upit tko je najviše nastradao u ratu u Bosni i Hercegovini, rekao je kako su katolici bili najveće žrtve. Izgubili su brojne crkve, porušene su ili zapaljene, brojni su samostani porušeni, ubijeno je puno svećenika, redovnika i redovnica. Katolički je narod pretrpio veliko krvoproliće. No, trebam priznati da u Banja Luci, a naročito u Sarajevu, ozračje nije pesimističko ni očajavajuće, naprotiv postoji čvrsta volja da katolici ostanu na svome, da svjedoče evanđelje i pružaju usluge koje Crkva može ponuditi ne samo katolicima nego i pravoslavnima i muslimanima, naročito što se tiče socijalnih djela, odgoja i ljudske promocije. U Banja Luci čak razmišljaju o izgradnji katoličkoga sveučilišta čiji bi cilj bio međureligijski dijalog. Nadajmo se da se ta velika ideja biskupa Franje Komarice mogne ostvariti – istaknuo je kardinal Rodé i dodao kako je u Bosni i Hercegovini našao živu, aktivnu i punu nade Crkvu. Crkva je jako motivirana, a ne fale joj svećenička ni redovnička zvanja. Kad bi se uspjelo uspostaviti odnose snošljivosti i po mogućnosti poštivanja i suradnje na socijalnome području s muslimanima, također i pravoslavnima, bila bi to zaista velika stvar – zaključio je kardinal Rodé. Napominjemo, kardinal je posjetio vrhbosansku nadbiskupiju i banjalučku biskupiju, nije dakle govorio o Crkvi u Hercegovini. (kta/rv)