posveta_ulja_vatikan.jpgVeličanje osobne slobode, koja se čini da prevladava u suvremenoj kulturi ima svoje korijene u vrlo opasnom svjetonazoru o čovjeku, koje je zastupao filozof Friedrich Nietzsche, na kojem se nadahnjivao nacizam, rekao je papa Benedikt XVI. u tijeku Mise posvete ulja koju je jutros služio zajedno s rimskim klerom u bazilici Sv. Petra, kritizirajući prevladavajuća mišljenja u suvremenom društvu o slobodi. Kriteriji po kojima se mjere načela slobode su, prema Papinom mišljenju, u biti vrlo površni. Nietzsche jer ismijavao poniznost i poslušnost kao ponižavajuće kreposti zbog kojih su ljudi bili potlačeni. Na mjesto tih kreposti postavio je ponos i apsolutnu čovjekovu slobodu. Papa Ratzinger priznaje da postoje karikature pogrešne poniznosti pomoću koje su ljudi stvarno bili potlačeni. Te kreposti kršćani ne smiju nasljedovati. Istodobno, Papa je primijetio kako postoji razarajući ponos i umišljenost, što uništava sve zajednice i dovodi do nasilja. Papa Benedikt je potaknuo vjernike da se od Krista uče pravoj poniznosti, koja odgovara istini našeg postojanja, a to je poslušnost koja se pokorava istini i volji Božjoj.
Papa će na Veliki četvrtak u crkvi Sv. Ivana Lateranskog, sjedištu Papine biskupije, predvoditi Misu večere Gospodnje, dok će sutra popodne predvoditi u bazilici Sv. Petra obrede Velikog petka.Toga dana Crkva ne slavi euharistiju, već promišlja o Kristovo smrti u ozračju žalosti i skrušenosti. Veliko zanimanje postoji za Križni put, koji će predvoditi kao i obično navečer u 21 sat i 15 minuta pokraj rimskog Koloseuma, a koji će izravno prenositi brojne televizijske postaje, među kojima i Hrvatska televizija. Tekst ovogodišnjih razmišljanja napisao je indijski biskup Thomas Menamparampil te će se u njima odraziti i dramatična progonstva kršćana u raznim krajevima svijeta. Nakon obreda vazmenog bdijenja, Papa će na Uskrs u 12 sati sa središnje lože bazilike Sv. Petra uputiti javnosti svoju uskrsnu poruku i podijeliti svečani blagoslov gradu i svijetu. Za uskrsnu Papinu poruku postoji, kao i uvijek, veliko zanimanje, ne samo u vjerskim, već i društvenim i političkim krugovima, pa će stotinjak televizijskih postaja izravno prenositi Papinu poruku i čestitke na raznim jezicima. (kta/ika)

posveta_ulja_vatikan.jpgVeličanje osobne slobode, koja se čini da prevladava u suvremenoj kulturi ima svoje korijene u vrlo opasnom svjetonazoru o čovjeku, koje je zastupao filozof Friedrich Nietzsche, na kojem se nadahnjivao nacizam, rekao je papa Benedikt XVI. u tijeku Mise posvete ulja koju je jutros služio zajedno s rimskim klerom u bazilici Sv. Petra, kritizirajući prevladavajuća mišljenja u suvremenom društvu o slobodi. Kriteriji po kojima se mjere načela slobode su, prema Papinom mišljenju, u biti vrlo površni. Nietzsche jer ismijavao poniznost i poslušnost kao ponižavajuće kreposti zbog kojih su ljudi bili potlačeni. Na mjesto tih kreposti postavio je ponos i apsolutnu čovjekovu slobodu. Papa Ratzinger priznaje da postoje karikature pogrešne poniznosti pomoću koje su ljudi stvarno bili potlačeni. Te kreposti kršćani ne smiju nasljedovati. Istodobno, Papa je primijetio kako postoji razarajući ponos i umišljenost, što uništava sve zajednice i dovodi do nasilja. Papa Benedikt je potaknuo vjernike da se od Krista uče pravoj poniznosti, koja odgovara istini našeg postojanja, a to je poslušnost koja se pokorava istini i volji Božjoj.
Papa će na Veliki četvrtak u crkvi Sv. Ivana Lateranskog, sjedištu Papine biskupije, predvoditi Misu večere Gospodnje, dok će sutra popodne predvoditi u bazilici Sv. Petra obrede Velikog petka.Toga dana Crkva ne slavi euharistiju, već promišlja o Kristovo smrti u ozračju žalosti i skrušenosti. Veliko zanimanje postoji za Križni put, koji će predvoditi kao i obično navečer u 21 sat i 15 minuta pokraj rimskog Koloseuma, a koji će izravno prenositi brojne televizijske postaje, među kojima i Hrvatska televizija. Tekst ovogodišnjih razmišljanja napisao je indijski biskup Thomas Menamparampil te će se u njima odraziti i dramatična progonstva kršćana u raznim krajevima svijeta. Nakon obreda vazmenog bdijenja, Papa će na Uskrs u 12 sati sa središnje lože bazilike Sv. Petra uputiti javnosti svoju uskrsnu poruku i podijeliti svečani blagoslov gradu i svijetu. Za uskrsnu Papinu poruku postoji, kao i uvijek, veliko zanimanje, ne samo u vjerskim, već i društvenim i političkim krugovima, pa će stotinjak televizijskih postaja izravno prenositi Papinu poruku i čestitke na raznim jezicima. (kta/ika)