gospa.jpgZagreb, (IKA) – Iz Zagreba u srijedu, 3. rujna putuju članovi Hrvatske jezične sekcije Hrvatskoga mariološkog instituta Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (HMI) u Lurd. U povodu 150. obljetnice lurdskih ukazanja, u Lurdu se u organizaciji Papinske međunarodne marijanske akademije iz Rima, Francuskoga mariološkoga društva i Lurdskoga Gospina svetišta održava XXII. međunarodni mariološko-marijanski kongres. Od 4. do 8. rujna raspravljat će o temi: "Ukazanja Bl. Djevice Marije – između povijesti, vjere i teologije". Kongres će okupiti najpoznatije stručnjake s područja teologije, povijesti umjetnosti, književnosti, etnologije iz čitavoga svijeta. Njegov rad odvijat će se prije podne u zajedničkim sjednicama, a u popodnevnim satima radit će u 15 jezičnih sekcija, među kojima je hrvatska i slovenska. Na čelu hrvatske jezične sekcije je predsjednik HMI zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić, a u njezinu radu bit će održano 12 predavanja. Od kongresa mnogo očekuje posebno Sveta Stolica i biskupi, jer tema o kojoj će raspravljati postaje svakim danom sve teža za crkvene pastire. Kongres tako namjerava pružiti određenu pomoć za uspješnije suočavanje s tim predmetom na svim područjima. U hrvatskoj jezičnoj sekciji održat će se predavanja o temama Teološko značenje marijanskih ukazanja (Ivan Dugandžić), Ukazanja u životu sv. Franje Asiškoga i nekih franjevačkih svetaca (Gabrijel Jurišić), Ilača kao marijansko svetište (Ivan Karlić), Popijevke bl. Djevici Mariji Lurdskoj, Fatimskoj i Međugorskoj u hrvatskim molitvenicima i pjesmaricama 19. i 20. stoljeća (Katarina Koprek), Privatna objava u teologiji kršćanskog Istoka i Zapada (Vlado Košić), Izvorna marijanska svetišta u Hrvata vezana uz ukazanja (Petar Lubina), Ikonografski prikazi Gospe Lurdske (Vinicije Lupis), Prikaz kulta Gospe Lurdske u hrvatskoj duhovnoj književnosti (Hrvojka Mihanović Salopek), Međugorska ukazanja i svjetska crkvena javnost, stav crkvenih dostojanstvenika (Edo Peričić), Pastoralno značenje ukazanja: jačanje i aktualiziranje vjere, hodočasnici i njihova pastoralna skrb (Bruno Pezo), Ukazanja u Međugorju i teologija (Adalbert Rebić) i Štovanje Gospe Lurdske u Hrvatskoj krajem 19. i početkom 20. st. (Manda Svirac).

gospa.jpgZagreb, (IKA) – Iz Zagreba u srijedu, 3. rujna putuju članovi Hrvatske jezične sekcije Hrvatskoga mariološkog instituta Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (HMI) u Lurd. U povodu 150. obljetnice lurdskih ukazanja, u Lurdu se u organizaciji Papinske međunarodne marijanske akademije iz Rima, Francuskoga mariološkoga društva i Lurdskoga Gospina svetišta održava XXII. međunarodni mariološko-marijanski kongres. Od 4. do 8. rujna raspravljat će o temi: "Ukazanja Bl. Djevice Marije – između povijesti, vjere i teologije". Kongres će okupiti najpoznatije stručnjake s područja teologije, povijesti umjetnosti, književnosti, etnologije iz čitavoga svijeta. Njegov rad odvijat će se prije podne u zajedničkim sjednicama, a u popodnevnim satima radit će u 15 jezičnih sekcija, među kojima je hrvatska i slovenska. Na čelu hrvatske jezične sekcije je predsjednik HMI zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić, a u njezinu radu bit će održano 12 predavanja. Od kongresa mnogo očekuje posebno Sveta Stolica i biskupi, jer tema o kojoj će raspravljati postaje svakim danom sve teža za crkvene pastire. Kongres tako namjerava pružiti određenu pomoć za uspješnije suočavanje s tim predmetom na svim područjima. U hrvatskoj jezičnoj sekciji održat će se predavanja o temama Teološko značenje marijanskih ukazanja (Ivan Dugandžić), Ukazanja u životu sv. Franje Asiškoga i nekih franjevačkih svetaca (Gabrijel Jurišić), Ilača kao marijansko svetište (Ivan Karlić), Popijevke bl. Djevici Mariji Lurdskoj, Fatimskoj i Međugorskoj u hrvatskim molitvenicima i pjesmaricama 19. i 20. stoljeća (Katarina Koprek), Privatna objava u teologiji kršćanskog Istoka i Zapada (Vlado Košić), Izvorna marijanska svetišta u Hrvata vezana uz ukazanja (Petar Lubina), Ikonografski prikazi Gospe Lurdske (Vinicije Lupis), Prikaz kulta Gospe Lurdske u hrvatskoj duhovnoj književnosti (Hrvojka Mihanović Salopek), Međugorska ukazanja i svjetska crkvena javnost, stav crkvenih dostojanstvenika (Edo Peričić), Pastoralno značenje ukazanja: jačanje i aktualiziranje vjere, hodočasnici i njihova pastoralna skrb (Bruno Pezo), Ukazanja u Međugorju i teologija (Adalbert Rebić) i Štovanje Gospe Lurdske u Hrvatskoj krajem 19. i početkom 20. st. (Manda Svirac).