konf_za_novinstvo.jpgU Biskupskom ordinarijatu u Mostaru, na završetku 48. redovnog zasjedanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, održana je 18. ožujka konferencija za novinstvo na kojoj su sudjelovali nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić i biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. dr. Ratko Perić.

konf_za_novinstvo.jpgU Biskupskom ordinarijatu u Mostaru, na završetku 48. redovnog zasjedanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, održana je 18. ožujka konferencija za novinstvo na kojoj su sudjelovali nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić i biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. dr. Ratko Perić.
Budući da je na kraju zasjedanja, pošto je istekao petogodišnji predsjednički mandat kardinalu Puljiću, za novog predsjednika BK BiH izabran banjolučki biskup mons. dr. Franjo Komarica, kardinal Puljić je kazao da se raduje što će biskup Komarica, u svojstvu predsjednika BK BiH, nastaviti ono što je on do sada radio te da će mu kao dopredsjednik vrlo rado biti od pomoći. „Nama je biskupima zadatak uporno raditi na svim temama koje život stavlja pred nas i tražiti kako da na temeljima vjere i morala odnosno evanđeoskog poslanja izvršimo svoj zadatak, a vama medijskim djelatnicima želim reći kako bismo barem htjeli vjerovati kako smo na istom putu. Vi trebate prenositi istinu i mi trebamo prinositi istinu pa neka bude još i ljubavi u tome pa će biti vrlo bliska suradnja. Hvala vam lijepo", kazao je kardinal Puljić.
U svom osvrtu na upravo završeno zasjedanje biskup Perić je podsjetio da je to bilo 48. zasjedanje BK BiH što znači da se već 16 puta održava u Mostaru. „BK BiH je osnovana 1994. Tada smo se mi trojica biskupa ordinarija i pomoćni biskup sarajevski dogovorili da godišnje imamo tri zasjedanja. Inače, u svim biskupskim konferencijama svijeta redovito su dva zasjedanja – proljetno i jesensko. Kako je nas ovdje malo – tri biskupska sjedišta, odlučili smo da jednom zasjedamo u Sarajevo, jednom u Banjoj Luci i jednom u Mostaru. Tako smo onda odredili da ovdje u Mostaru budu izvještaji i pregled svega onoga što je svako tijelo radilo u prošloj godini te da se podnesu izvješće u pastoralnom, financijskom, karitativnom, tiskovnom i svakom drugom pogledu", kazao je biskup Perić.
Biskup Perić se osobito osvrnuo na činjenicu da su prošlog tjedna neki mediji pisali razne stvari u vezi s njegovim boravkom u Rimu. „Biskupska konferencija još prošle godine zadužila me da pođem na Simpozij u ovoj svećeničkoj godini koji se održao 11. i 12. ovog mjeseca na Papinskom sveučilištu Lateran, a sudjelovalo je pet kardinala, preko pedeset biskupa iz čitavog svijeta i preko pet stotina svećenika. Održano je petnaestak predavanja i priopćenja, a onda smo drugoga dana 12. ožujka točno u 12 sati imali također zajedničku audijenciju kod Svetog Oca. Papa nam je održao govor kako bi taj govor prenijeli svim svojim svećenicima. U Priopćenju sa zasjedanja BK BiH izabrana je jedna rečenica iz tog govora – da vjernici očekuju od svećenika da bude svećenik; ne očekuju od njega da bude ni pjevač, ni športaš, ni ne znam kakav drugi vještak, nego da prenosi Božju riječ, da ispovijeda, da odrješuje , da bude svećenik. Onda se moglo čitati po novinama kako je biskup Perić pozvan u Rim, a nisam uopće bio pozvan u Rim. Nitko me nije pozvao u Rim", kazao je bio Perić ponovivši da je bio samo delegat BK BiH kao predsjednik Vijeća za kler i izrazivši žaljenje što je nekim medijima samo stalo do senzacionalizma. „Vi, novinari, ste ovdje da istinu donesemo. Istina je najjača senzacija. Pa to je prava senzacija. Nije laž senzacija. Laž je laž", rekao je biskup Perić

Biskup Perić se potom osvrnuo na dan ranije objavljenu vijest da je Kongregacija za nauk vjere ustanovila, po zaduženju Svetog Oca, komisiju ili povjerenstvo za istraživanje fenomena Međugorje. „Taj će rad biti na potpuno diskretan način, potpuno nepristupačan javnosti, potpuno zatvoren od javnosti, od novinara. Pustite neka oni rade. Vrlo je fino jučer rekao glasnogovornik Svete Stolice, da će ta komisija sigurno trebati vremena, to znači da treba koja godina proći. Kad je osnovana komisija 1982., trajala je četiri godine. U svom proširenom izdanju trajala je od 1982. do 1984. Onda je druga komisija, koju je osnovala Biskupska konferencija Jugoslavije trajala četiri godine, odnosno od 1987. do 1990. Onda su biskupi u dva-tri maha u više dana čitali rezultate komisije dok nisu dali konačan sporazum, odnosno deklaraciju. Sad je to Kongregacija preuzela na sebe i to je sad njezin posao i ona neće sigurno davati nekakve izjave i informacije dok ne budu definitivni rezultati svega toga… . Pravilo je Svete Stolice da u ovim slučajevima najprije mjesni biskup istražuje, a ako to prelazi kao fenomen kao pojava granice te biskupije, onda uzima nacionalna Biskupska konferencija. Tako je bilo 1987. Zato su bili uzeti iz svih učilišta, iz svih biskupija, iz svih redovničkih zajednica stručnjaci, bilo svećenici bilo laici, koji su istraživali slučaj. Ako još uvijek ostane neka sumnja ili nejasnoća, onda Sveta Stolica sebi rezervira i ona će to sada proučavati. Koliko i kako, mi to ne znamo. Kad budu rezultati to će Sveta Stolica kazati.", pojasnio je biskup Perić
Na upit o trenutnom stanju hrvatskog naroda i skorim izborima u Bosni i Hercegovini, kardinal Puljić je odgovorio da tijekom zasjedanja nisu široko raspravljali o toj temi. „Nama je bitno ohrabriti vjernike da ne gube nadu u opstanak i traženje svojih prava. Prava treba izboriti. Druga stvar, mi ne možemo biti super-tijelo za političke djelatnike. Mi možemo biti jedan kriterij savjesti kad vidimo da postoje neke stvari nemoralne, ili kad postoje nepravde i na to smo dužni ukazati. Kad su u pitanju izbori, to je pitanje građanskog prava i tu oni odlučuju. Razumljivo da očekujemo od svih društveno-političkih djelatnika da provode strukturu države gdje će biti više pravde i pravednosti. To je nama važno. Pitali smo se, što je to vladavina zakona – zakona jednakog za sve ljude, kad je u pitanju povratak imovine, kad je u pitanju osiguranje svih građanskih i ljudskih prava. To su stvari koje nas zanimaju. Ne možemo mi ulaziti u pojedine političke stvari. To je stvar izvan crkvenih struktura", kazao je kardinal Puljić.
Na postavljeno pitanje osvrnuo se i biskup Perić podsjećajući kako su biskupi u svom Priopćenju rekli da apeliraju, traže, zahtijevaju ono na što imaju pravo jer se radi o ljudskim i građanskim pravima i slobodama. „Mi Hrvati, jer je Katolička Crkva najviše usađena u hrvatski narod, osjećamo se ugroženim; ugroženim od početka rata, od kraja rata, od Daytona pa do dana današnjeg. Mi smo svedeni na polovicu. Nekad nas je bilo do 830,000 a sada nas je oko 450,000 i stalno smo u opadanju. Rađanja su manja nego prijašnjih godina; ljudi pomalo odlaze, a osobito mladi ljudi odlaze, bilo u Hrvatsku, bilo u treće zemlje. Gledamo da Katolička Crkva opstane, ne samo kvalitativno sa svim svojim naukom, moralom, ćudoređem itd, nego da i brojčano opstane u svim biskupijama. Neću zanijekati da su i muslimani i pravoslavni ugroženi na svoj način. Svima je kriza. Sve nas pogađa siromaštvo, otpuštanje s posla, nezaposlenost, plaće… Zato mi vapimo i molimo sve političare a osobito hrvatske političare da se zauzmu jer su iz hrvatskog naroda izabrani kao njihovi predstavnici. Ovo je naš apel i naš naglasak u ovome", istaknuo je biskup Perić. (kta)