ekonomisti_i_enciklika.jpgPremda Crkva nema tehničkih rješenja za krizu, ipak joj je dužnost rasvijetliti put kojim treba ići – istaknuo je kardinal Renato Raffaele Martino, pročelnik Papinskoga vijeća ‘Justitia et Pax" otvarajući radove skupa „Nova enciklika ‘Ljubav u istini’ pape Benedikt XVI. smjernice istraživanja za sveučilišnu kulturu", organiziranoga pod pokroviteljstvom Ureda za pastoral sveučilištaraca pri Rimskoj biskupiji, a bio je namijenjen profesorima rimskih ekonomskih fakulteta. Skup je bio odgovor akademskoga svijeta na poticaj pape Benedikt XVI. u posljednjoj enciklici „Ljubav u istini" da se kroz ekonomiju traže putovi cjelovitoga razvoja za opće dobro.
Govoreći o novoj Papinoj enciklici u razgovoru za Radio Vatikan, Leonardo Becchetti, profesor političke ekonomije na rimskome sveučilištu Tor Vergata, rekao je kako je velika revolucija ove enciklike shvatiti da ekonomski sustav bolje funkcionira i da ide prema cjelovitome razvoju osobe kada priznajemo čovjeka u njegovom bogatstvu, u njegovoj složenosti; a te su iste stvari, osim što osobu čine sretnom, ogromni čimbenici ekonomske plodnosti. Ekonomija naročito danas ovisi o razini povjerenja, sudjelovanja, sposobnosti i kvaliteti odnosa među ekonomskim djelatnicima. Treba danas istaknuti sve te virtuozne krugove gdje čimbenici koji pridonose procvatu i ostvarenju osobe također pridonose ekonomskoj plodnosti – kazao je profesor Becchetti.
Papa govori o mikro-kreditima, govori o fondovima i etičkim bankama, govori o pravično-solidarnome, a u stvarnosti je to važno temeljno odobravanje; obraća se znanstvenicima i istražiteljima da strogo istakne utjecaj tih pothvata i upozori na granice; to je ujedno priznanje svima koji su, u svakodnevnome životu, znali dokazati da je moguća ta novost – primijetio je profesor.
Sveti Otac podsjeća kako se ekonomija, ako želi ispravno funkcionirati, mora oslanjati na etiku u čijem je središtu ljudska osoba a ne profit. To je jedini put za izlaz iz krize. Govoreći o Papinim uputama za ekonomiju Domenico Bodegna, profesor ekonomije na katoličkome sveučilištu Presvetoga Srca, rekao je kako u prvom redu dolazi središnjost osobe s njezinom potvrđenom slobodom, povezanom s odgovornošću; ističe važnost besplatnosti i sposobnosti darivanja, a zatim veliča vrijednost bratstva, socijalnih zakona, ljudskoga kapitala koji se gradi putem dara – istaknuo je profesor Bodegna.
Profesor Becchetti je pak istaknuo kako je – a Papa to želi – moguća humanizacija poduzetništva. Ne samo da je moguća nego je i ostvarena u nekim poduzećima. Dovoljno je u središte poduzetništva postaviti jedan uzvišeni socijalni cilj: kada se to dogodi, onda radničke pobude nisu samo gospodarske, nego su i nutarnje. Naravno, nutarnje pobude ne smiju biti iznevjerene, stoga treba paziti da gospodarski uvjeti radnika budu pravedni a da poduzetništvo bude održivo. To je veliki izazov, a već ima jako puno onih koji su ga ostvarili i pobijedili – zaključio je profesor Becchetti. (kta/rv)

ekonomisti_i_enciklika.jpgPremda Crkva nema tehničkih rješenja za krizu, ipak joj je dužnost rasvijetliti put kojim treba ići – istaknuo je kardinal Renato Raffaele Martino, pročelnik Papinskoga vijeća ‘Justitia et Pax" otvarajući radove skupa „Nova enciklika ‘Ljubav u istini’ pape Benedikt XVI. smjernice istraživanja za sveučilišnu kulturu", organiziranoga pod pokroviteljstvom Ureda za pastoral sveučilištaraca pri Rimskoj biskupiji, a bio je namijenjen profesorima rimskih ekonomskih fakulteta. Skup je bio odgovor akademskoga svijeta na poticaj pape Benedikt XVI. u posljednjoj enciklici „Ljubav u istini" da se kroz ekonomiju traže putovi cjelovitoga razvoja za opće dobro.
Govoreći o novoj Papinoj enciklici u razgovoru za Radio Vatikan, Leonardo Becchetti, profesor političke ekonomije na rimskome sveučilištu Tor Vergata, rekao je kako je velika revolucija ove enciklike shvatiti da ekonomski sustav bolje funkcionira i da ide prema cjelovitome razvoju osobe kada priznajemo čovjeka u njegovom bogatstvu, u njegovoj složenosti; a te su iste stvari, osim što osobu čine sretnom, ogromni čimbenici ekonomske plodnosti. Ekonomija naročito danas ovisi o razini povjerenja, sudjelovanja, sposobnosti i kvaliteti odnosa među ekonomskim djelatnicima. Treba danas istaknuti sve te virtuozne krugove gdje čimbenici koji pridonose procvatu i ostvarenju osobe također pridonose ekonomskoj plodnosti – kazao je profesor Becchetti.
Papa govori o mikro-kreditima, govori o fondovima i etičkim bankama, govori o pravično-solidarnome, a u stvarnosti je to važno temeljno odobravanje; obraća se znanstvenicima i istražiteljima da strogo istakne utjecaj tih pothvata i upozori na granice; to je ujedno priznanje svima koji su, u svakodnevnome životu, znali dokazati da je moguća ta novost – primijetio je profesor.
Sveti Otac podsjeća kako se ekonomija, ako želi ispravno funkcionirati, mora oslanjati na etiku u čijem je središtu ljudska osoba a ne profit. To je jedini put za izlaz iz krize. Govoreći o Papinim uputama za ekonomiju Domenico Bodegna, profesor ekonomije na katoličkome sveučilištu Presvetoga Srca, rekao je kako u prvom redu dolazi središnjost osobe s njezinom potvrđenom slobodom, povezanom s odgovornošću; ističe važnost besplatnosti i sposobnosti darivanja, a zatim veliča vrijednost bratstva, socijalnih zakona, ljudskoga kapitala koji se gradi putem dara – istaknuo je profesor Bodegna.
Profesor Becchetti je pak istaknuo kako je – a Papa to želi – moguća humanizacija poduzetništva. Ne samo da je moguća nego je i ostvarena u nekim poduzećima. Dovoljno je u središte poduzetništva postaviti jedan uzvišeni socijalni cilj: kada se to dogodi, onda radničke pobude nisu samo gospodarske, nego su i nutarnje. Naravno, nutarnje pobude ne smiju biti iznevjerene, stoga treba paziti da gospodarski uvjeti radnika budu pravedni a da poduzetništvo bude održivo. To je veliki izazov, a već ima jako puno onih koji su ga ostvarili i pobijedili – zaključio je profesor Becchetti. (kta/rv)