crkva_i_mediji.jpg‘Crkva i mediji’ bila je središnja tema opće skupštine Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) održane od 30. rujna do 3. listopada ove godine u Ostrogonu (Esetergonu) u Mađarskoj. Europske biskupe na razmišljanje o odnosu Crkve i medija potaknula su dva temeljna razloga. Prvi je, onaj koji je Papa Benedikt XVI. napisao u svojoj poruci za ovo zasjedanje, nazivajući medije ‘suvremenim areopazima’ koje bi trebalo još više i učinkovitije koristiti u naviještanju Evanđelja. Dugi razlog koji je potakao biskupe da ovu temu stave u središte ovoga zajedanja jest uvjerenje najvećeg dijela djela Crkve u Europi da današnji masovni mediji ne oslikavaju pravo lice Crkve. I ako se u europskim medijima – prema tvrdnji Jean – Michel di Falco Lénadria, predsjednika Vijeća za medije Ccee ne može govoriti o određenoj istinskoj i vlastitoj difamirajućoj strategiji prema Crkvi, ali prema crkvenom istraživanju europskih biskupskih konferencijama vrlo često se u medijima napadaju kršćanske vrjednote poput obitelji, braka, katoličkog poimanja zavjeta čistoće, crkvenu obranu života od njegova začeća do prirodne smrti, katoličkog odgoja i prava na jednakost katolički škola. Osim toga, ustvrdio je mons. di Falco Lenadri, negativne vijesti o Crkvi u odnosu na one pozitivne naveliko prevladavaju u današnjim masmedijima u Europi. Kardinal Peter Erdö, mađarski primas i predsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija, ustvrdio je da se danas u Europi i svijetu u medijima snažno izražava ‘kršćanofobija’. Taj strah od kršćanstva kroz medije izražava se kroz ocrnjivanje, dezinformiranje, uvrede, ‘traženje senzacionalizma pod svaku cijenu’ što potiče na mržnju prema Crkvi, kršćanima i kršćanstvu.

Odgovor Crkve na takvo stanje prema mišljenu biskupa trebao bi biti pozitivan stav prema medijima. Polazišna točka u tom pozitivnom stavi je uspostava istinskog dijaloga s današnjim medijima. Europski biskupi, uviđaju da bi Crkva trebala još više ulagati materijalnih sredstava i skrbi za odgoj osoba, na poseban način vjernika laika, koje će biti osposobljene doprinositi svojim djelovanjem u medijima da se u javnost odašilje prava slika o Crkvi i njezinu poslanju. ‘Svijet medija’ postalo je novo područje koje žurno traži evangelizaciju. Na koji način integrirati kršćansku poruku u medijsku kulturu – jedno je od temeljnih pitanja koje se postavlja pred Crkvu. Današnji mediji i komunikacija koja se preko njih odvija „ima pretenziju ne samo da predstavlja stvarnost već je i određuje zahvaljujući moći i snazi sugestije što ju posjeduje“, upravo je tu činjenicu snažno naglasio i Sv. Otac Benedikt XVI. u ovogodišnjoj poruci za Svjetski dan sredstava društvenog priopćivanja pod nazivom Sredstva društvenog priopćivanja: Na raskrižju između protagonizma i služenja. Tražiti istinu da bi ju se dijelilo. Pod tim vidom na spomenutom zasjedanju iskristaliziralo se nekoliko prijedloga. Prvi je, još bolje i učinkovitije uvezivanja sadašnjih i stvaranje novih medijskih struktura koje će biti sposobne odgovoriti na medijske izazove koji dolaze kako unutar same Crkve, tako i izvan nje. Utemeljiti jednu katoličku mrežu s odgovarajućim programima za razne medije. Iz istraživanja koje su biskupi prikupili iz europskih zemalja ukazala se i potreba stvaranja jedinstvene europske škole katoličkog novinarstva, koja bi promicala medijsko obrazovanje na različitim europskim jezicima. Također bi trebalo poraditi na oblikovanju medijsko – religioznog rječnika što bi bilo od velike pomoći novinarima ali i crkvenim djelatnicima. Uz to europski biskupi snažno su naglasili važnost kreativnog služenja medijima osobito kad su u pitanju, predstavljanje vjerničkog svjedočenja poznatih ili manje poznatih osoba, karitativne i edukativne djelatnosti Crkve, ali važna je ne samo kvantitativna nego i kvalitativna razina medijskih priloga o vjerskim i crkvenim temama. Kardinal Angelo Bagnasco, nadbiskup iz Ðenove u ime BK Italije u svom izlaganju naglasio je još jedan važan vid crkvenog odnosa prema medijima: „Kako integrirati kršćansku poruku u medijsku kulturu i svijetu koji se mijenja?“ Nije više moguće da kršćanski komunikatori godinama studiraju sadržaj vjere i zatim zanemaruju elementarna pravila govorne i medijske komunikacije. Tradicionalne forme prenošenja vjere kroz katehezu, sakramentalni život i svjedočanstva ostvarene kršćansku ljubav ostaju i dalje temeljni načini prenošenja vjere i u današnjem svijetu koji se brzo i radikalno mijenja ali je neophodno u njihovu izražajnom načinu imati uvijek na umu utjecaj medijske kulture na čovjeka i društvo,“ naglasio je između ostalog kardinal Bagnasco u svom izlaganju. Potrebno je da Crkve kroz svoje komuniciranje i sredstva komuniciranja pokazuje stvarnu osjetljivost prema konkretnim osobama svjesna da sustav medijskog komuniciranja oblikuje kulturu i kolektivnu svijest u današnjem svijetu. „Da bi se to ostvarilo potrebno je puno više kao Crkva ulagati u odgoj laika i ukazivati na njihovu odgovornost, kreativnost i sposobnosti kako bi Evanđelje kroz različite medijske forme bilo omiljeno i u današnjem svijetu“, zaključio je svoje izlaganje kardinal Angelo Bagnasco.(kta/i.b.)

crkva_i_mediji.jpg‘Crkva i mediji’ bila je središnja tema opće skupštine Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) održane od 30. rujna do 3. listopada ove godine u Ostrogonu (Esetergonu) u Mađarskoj. Europske biskupe na razmišljanje o odnosu Crkve i medija potaknula su dva temeljna razloga. Prvi je, onaj koji je Papa Benedikt XVI. napisao u svojoj poruci za ovo zasjedanje, nazivajući medije ‘suvremenim areopazima’ koje bi trebalo još više i učinkovitije koristiti u naviještanju Evanđelja. Dugi razlog koji je potakao biskupe da ovu temu stave u središte ovoga zajedanja jest uvjerenje najvećeg dijela djela Crkve u Europi da današnji masovni mediji ne oslikavaju pravo lice Crkve. I ako se u europskim medijima – prema tvrdnji Jean – Michel di Falco Lénadria, predsjednika Vijeća za medije Ccee ne može govoriti o određenoj istinskoj i vlastitoj difamirajućoj strategiji prema Crkvi, ali prema crkvenom istraživanju europskih biskupskih konferencijama vrlo često se u medijima napadaju kršćanske vrjednote poput obitelji, braka, katoličkog poimanja zavjeta čistoće, crkvenu obranu života od njegova začeća do prirodne smrti, katoličkog odgoja i prava na jednakost katolički škola. Osim toga, ustvrdio je mons. di Falco Lenadri, negativne vijesti o Crkvi u odnosu na one pozitivne naveliko prevladavaju u današnjim masmedijima u Europi. Kardinal Peter Erdö, mađarski primas i predsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija, ustvrdio je da se danas u Europi i svijetu u medijima snažno izražava ‘kršćanofobija’. Taj strah od kršćanstva kroz medije izražava se kroz ocrnjivanje, dezinformiranje, uvrede, ‘traženje senzacionalizma pod svaku cijenu’ što potiče na mržnju prema Crkvi, kršćanima i kršćanstvu.

Odgovor Crkve na takvo stanje prema mišljenu biskupa trebao bi biti pozitivan stav prema medijima. Polazišna točka u tom pozitivnom stavi je uspostava istinskog dijaloga s današnjim medijima. Europski biskupi, uviđaju da bi Crkva trebala još više ulagati materijalnih sredstava i skrbi za odgoj osoba, na poseban način vjernika laika, koje će biti osposobljene doprinositi svojim djelovanjem u medijima da se u javnost odašilje prava slika o Crkvi i njezinu poslanju. ‘Svijet medija’ postalo je novo područje koje žurno traži evangelizaciju. Na koji način integrirati kršćansku poruku u medijsku kulturu – jedno je od temeljnih pitanja koje se postavlja pred Crkvu. Današnji mediji i komunikacija koja se preko njih odvija „ima pretenziju ne samo da predstavlja stvarnost već je i određuje zahvaljujući moći i snazi sugestije što ju posjeduje“, upravo je tu činjenicu snažno naglasio i Sv. Otac Benedikt XVI. u ovogodišnjoj poruci za Svjetski dan sredstava društvenog priopćivanja pod nazivom Sredstva društvenog priopćivanja: Na raskrižju između protagonizma i služenja. Tražiti istinu da bi ju se dijelilo. Pod tim vidom na spomenutom zasjedanju iskristaliziralo se nekoliko prijedloga. Prvi je, još bolje i učinkovitije uvezivanja sadašnjih i stvaranje novih medijskih struktura koje će biti sposobne odgovoriti na medijske izazove koji dolaze kako unutar same Crkve, tako i izvan nje. Utemeljiti jednu katoličku mrežu s odgovarajućim programima za razne medije. Iz istraživanja koje su biskupi prikupili iz europskih zemalja ukazala se i potreba stvaranja jedinstvene europske škole katoličkog novinarstva, koja bi promicala medijsko obrazovanje na različitim europskim jezicima. Također bi trebalo poraditi na oblikovanju medijsko – religioznog rječnika što bi bilo od velike pomoći novinarima ali i crkvenim djelatnicima. Uz to europski biskupi snažno su naglasili važnost kreativnog služenja medijima osobito kad su u pitanju, predstavljanje vjerničkog svjedočenja poznatih ili manje poznatih osoba, karitativne i edukativne djelatnosti Crkve, ali važna je ne samo kvantitativna nego i kvalitativna razina medijskih priloga o vjerskim i crkvenim temama. Kardinal Angelo Bagnasco, nadbiskup iz Ðenove u ime BK Italije u svom izlaganju naglasio je još jedan važan vid crkvenog odnosa prema medijima: „Kako integrirati kršćansku poruku u medijsku kulturu i svijetu koji se mijenja?“ Nije više moguće da kršćanski komunikatori godinama studiraju sadržaj vjere i zatim zanemaruju elementarna pravila govorne i medijske komunikacije. Tradicionalne forme prenošenja vjere kroz katehezu, sakramentalni život i svjedočanstva ostvarene kršćansku ljubav ostaju i dalje temeljni načini prenošenja vjere i u današnjem svijetu koji se brzo i radikalno mijenja ali je neophodno u njihovu izražajnom načinu imati uvijek na umu utjecaj medijske kulture na čovjeka i društvo,“ naglasio je između ostalog kardinal Bagnasco u svom izlaganju. Potrebno je da Crkve kroz svoje komuniciranje i sredstva komuniciranja pokazuje stvarnu osjetljivost prema konkretnim osobama svjesna da sustav medijskog komuniciranja oblikuje kulturu i kolektivnu svijest u današnjem svijetu. „Da bi se to ostvarilo potrebno je puno više kao Crkva ulagati u odgoj laika i ukazivati na njihovu odgovornost, kreativnost i sposobnosti kako bi Evanđelje kroz različite medijske forme bilo omiljeno i u današnjem svijetu“, zaključio je svoje izlaganje kardinal Angelo Bagnasco.(kta/i.b.)