hinder_biskup.jpgAko moram biti biskup, onda to želim biti u arapskom svijetu – rekao je biskup Paul Hinder, franjevac kapucin, Švicarac, podsjećajući na svoju želju očitovanu Svetome Ocu u trenutku imenovanja za biskupa. Biskup Hinder je od 2005. apostolski vikar Arapskoga poluotoka i brine se za oko milijun i 300 tisuća vjernika. Živi u Abu Dhabiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, nedaleko najveće džamije u državi. U Riminiju je na meetingu 26. kolovoza govorio o stanju kršćana u arapskim zemljama. Njegova je prostorno najveća biskupija u svijetu, ima oko tri milijuna četvornih kilometara. U njoj živi oko devedeset nacija, a proteže se na: Ujedinjenje Arapske Emirate, Bahrein, Oman, Jemen, Katar i Saudijsku Arabiju. Apostolski je vikarijat ustanovljen 1889. godine i povjeren je franjevcima kapucinima. Biskup je odgovarajući na pitanja novinara pokazivao dijapozitive sa svečanoga otvaranja prve katoličke crkve 16. ožujka u Dohi, Crkve svete Marije koja može primiti četiri tisuće vjernika kao i obrede Velikoga tjedna u Abu Dhabiju na kojima je sudjelovalo oko 70 tisuća vjernika.
Na Uskrs se u Dubaju i Abu Dhabiju slavi 19 misa: šest na engleskom jeziku, dvije na arapskom, potom na nacionalnim jezicima pojedinih useljeničkih skupina. Vjernici su ponajviše Filipinci i Indijci, ima veoma puni Indonežana, Nigerijaca, Europljana i Amerikanaca. Lokalnih kršćana nema. Svi su useljenici, uključujući biskupa, mi smo 100% hodočasnička crkva – našalio se biskup. U svakoj župi ima jedna kapela posvećena Gospi, gdje se i muslimani pomole. Crkve nemaju vidljiva vanjska obilježja, poput križeva ili zvonika. Vjernici se okupljaju na molitvu u privatnim kućama, koje se najčešće nalaze u predgrađima. Zbog pomanjkanja svećenika neke su lokalne zajednice povjerene laicima. Ljudi su u našim krajevima veoma pobožni, imaju duboku i čvrstu vjeru koja me katkada iznenadi – ustvrdio je biskup dodajući kako je Crkva vrlo živa premda je nevidljiva. Upravo zato što nismo nitko, mi smo protagonisti – istaknuo je biskup citirajući geslo ovogodišnjega meetinga u Riminiju.
Govoreći pak o situaciji u vikarijatu, rekao je kako sve države osim Saudijske Arabije poštuju slobodu bogoštovlja. U Saudijskoj Arabiji kršćani, njih oko 800 tisuća, nemaju javnoga bogoštovlja. Saudijski kralj Abdallah ne brani bogoštovlje u privatnim kućama ako ne remeti javni red. Zabrane onemogućuju pastoralni rad. Nije lako otvoreno ispovijedati vjeru – primijetio je biskup – ali budući da je Isus Krist sin Boga živoga, ja ga moram naviještati premda to može izgledati kao uvreda Kuranu. Osvrćući se na odnos s muslimanskim uglednicima, rekao je kako su odnosi srdačni, te da ga muslimani u prigodi muslimanskih blagdana često zovu u goste. Problem je u tome što mi svoju kulturu smatramo vrhuncem ljudskoga razvoja. To nije pravedno, jer ne moraju svi narodi imati istu povijest – zaključio je biskup i dodao kako je uvjeren da se muslimanski svijet mora više otvoriti razumu, ali to ne znači neophodno podlijeganje sekularizmu. Možda smo mi na pogrješnome putu – primijetio je i pozvao na poštovanje svake kulture. (kta/rv)

hinder_biskup.jpgAko moram biti biskup, onda to želim biti u arapskom svijetu – rekao je biskup Paul Hinder, franjevac kapucin, Švicarac, podsjećajući na svoju želju očitovanu Svetome Ocu u trenutku imenovanja za biskupa. Biskup Hinder je od 2005. apostolski vikar Arapskoga poluotoka i brine se za oko milijun i 300 tisuća vjernika. Živi u Abu Dhabiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, nedaleko najveće džamije u državi. U Riminiju je na meetingu 26. kolovoza govorio o stanju kršćana u arapskim zemljama. Njegova je prostorno najveća biskupija u svijetu, ima oko tri milijuna četvornih kilometara. U njoj živi oko devedeset nacija, a proteže se na: Ujedinjenje Arapske Emirate, Bahrein, Oman, Jemen, Katar i Saudijsku Arabiju. Apostolski je vikarijat ustanovljen 1889. godine i povjeren je franjevcima kapucinima. Biskup je odgovarajući na pitanja novinara pokazivao dijapozitive sa svečanoga otvaranja prve katoličke crkve 16. ožujka u Dohi, Crkve svete Marije koja može primiti četiri tisuće vjernika kao i obrede Velikoga tjedna u Abu Dhabiju na kojima je sudjelovalo oko 70 tisuća vjernika.
Na Uskrs se u Dubaju i Abu Dhabiju slavi 19 misa: šest na engleskom jeziku, dvije na arapskom, potom na nacionalnim jezicima pojedinih useljeničkih skupina. Vjernici su ponajviše Filipinci i Indijci, ima veoma puni Indonežana, Nigerijaca, Europljana i Amerikanaca. Lokalnih kršćana nema. Svi su useljenici, uključujući biskupa, mi smo 100% hodočasnička crkva – našalio se biskup. U svakoj župi ima jedna kapela posvećena Gospi, gdje se i muslimani pomole. Crkve nemaju vidljiva vanjska obilježja, poput križeva ili zvonika. Vjernici se okupljaju na molitvu u privatnim kućama, koje se najčešće nalaze u predgrađima. Zbog pomanjkanja svećenika neke su lokalne zajednice povjerene laicima. Ljudi su u našim krajevima veoma pobožni, imaju duboku i čvrstu vjeru koja me katkada iznenadi – ustvrdio je biskup dodajući kako je Crkva vrlo živa premda je nevidljiva. Upravo zato što nismo nitko, mi smo protagonisti – istaknuo je biskup citirajući geslo ovogodišnjega meetinga u Riminiju.
Govoreći pak o situaciji u vikarijatu, rekao je kako sve države osim Saudijske Arabije poštuju slobodu bogoštovlja. U Saudijskoj Arabiji kršćani, njih oko 800 tisuća, nemaju javnoga bogoštovlja. Saudijski kralj Abdallah ne brani bogoštovlje u privatnim kućama ako ne remeti javni red. Zabrane onemogućuju pastoralni rad. Nije lako otvoreno ispovijedati vjeru – primijetio je biskup – ali budući da je Isus Krist sin Boga živoga, ja ga moram naviještati premda to može izgledati kao uvreda Kuranu. Osvrćući se na odnos s muslimanskim uglednicima, rekao je kako su odnosi srdačni, te da ga muslimani u prigodi muslimanskih blagdana često zovu u goste. Problem je u tome što mi svoju kulturu smatramo vrhuncem ljudskoga razvoja. To nije pravedno, jer ne moraju svi narodi imati istu povijest – zaključio je biskup i dodao kako je uvjeren da se muslimanski svijet mora više otvoriti razumu, ali to ne znači neophodno podlijeganje sekularizmu. Možda smo mi na pogrješnome putu – primijetio je i pozvao na poštovanje svake kulture. (kta/rv)